Slovenski parlament prihvatio je zakon o odštetnom modelu za skupinu tzv. 'izbrisanih' Slovenaca, a riječ je o 25.000 etničkih ne-Slovenaca, pripadnika drugih naroda s područja bivše Jugoslavije, kojima je nakon osamostaljenja Slovenije uskraćeno državljanstvo, odnosno boravište u Sloveniji.
Bez prava domicila u Sloveniji nakon slovenskog osamostaljenja ostali su svi ne-Slovenci koji iz raznih razloga nisu aplicirali za slovensko državljanstvo ili nisu dobili pravo stalnoga boravka ili državljanstva. Nakon brojnih međunarodnih kritika i osuda slovenski Ustavni sud u više je svojih presuda prethodnih godina ocijenio da ta mjera nije imala pravne podloge, dok je Europski sud za ljudska prava, reagirajući na tužbe 'izbrisanih' podnesene krajem 90-ih godina, prije godinu i pol dana ocijenio je da je to bilo sistematsko kršenje ljudskih prava i Sloveniji naložio donošenje zakona o odštetama do sredine ove godine, u čime se kasnilo.
Prema odštetnom modelu, pravo na odštete imat će oni koji još uvijek nisu riješili status, a prema procjenama riječ je o oko 12.000 osoba koje će imati pravo na odštetu od 50 eura za svaki mjesec otkako nisu imali statusa odnosno prava boravka u Sloveniji. Slovenski ministar unutarnjih poslova Gregor Virant rekao je zastupnicima u parlamentu prilikom rasprave da će po njegovim ocjenama za zakon koji se odnosi na 'izbrisane', koji uz oštete predviđa mogućnost njihova socijalnog, stambenog i zdravstvenog zbrinjavanja, biti potrebno izdvojiti oko 130 milijuna eura. To je manje nego što bi iznosila suma koju bi 'izbrisani' ishodili na Europskom sudu za ljudska prava, rekao je Virant.
Za prihvaćanje zakona glasovalo je 46 zastupnika, a protiv je bilo 29 zastupnika triju oporbenih stranaka desnog centra. Slovenski novinski komentatori navode u petak da je zakon donesen s višegodišnjim zakašnjenjem i da će teško moći pružiti punu moralnu i materijalnu zadovoljštinu 'izbrisanima'.
