Iako je Olli Rehn poručio da je riječ o konačnom prijedlogu, slovenska strana namjerava u Bruxelles poslati još nekoliko primjedbi koje iza zatvorenih vrata usklađuju međunarodni pravnici, tvrde novinari slovenske televizije, koji su neslužbeno dobili kopiju prijedloga.

Vodeći slovenski list Delo u svom će broju od utorka objaviti presliku nacrta sporazuma o rješenju graničnog spora Hrvatske i Slovenije, što ga je dvjema državama predložio europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.Kako navodi Delo u svom internet izdanju u ponedjeljak, dio slovenske politike sporazum smatra slabim, dok je drugi dio oprezan i tvrdi da se stvari iz nacrta mogu popraviti dopunama slovenske vlade. Protivnike Rehnova prijedloga u Sloveniji najviše smeta deseti članak nacrta sporazuma, u kojemu se navodi da je arbitražni sud nadležan za određivanje svih privremenih mjera za koje ocijeni da su potrebne, kako bi se očuvalo sadašnje stanje ako to zahtijevaju okolnosti, navodi Delo.

Delo navodi da je prema sporazumu definirana zadaća arbitražnog suda određivanje granice na moru i kopnu po pravilma međunarodnog prava te određivanje režima za korištenje aktvatorija i dodira Slovenije s otvorenim morem. Pritome nije izrijekom spomenuto 'načelo pravičnosti' na kojemu ustraje slovenska vlada. Prema nacrtu sporazuma, ako Hrvatska i Slovenija u roku mjesec dana ne bi definirale predmet graničog spora, onda bi arbitražni sud sam definirao točan opseg spora na moru i na kopnu, na temelju argumentaciju dviju strana i na njihov zahtjev.

Jedan od članaka u nacrtu sporazuma glasi da ni jedan jednostrani dokument ili potez nakon 25. lipnja 1991. nema pravno značenje za aribtražni sud i da ne može prejudicirati konačni pravorijek. Kako navodi Delo, nakon što sporazum koji predlaže Rehn stupi na snagu, Slovenija i Hrvatska svoju bi argumentaciju u svezi s graničnim sporom mogle podnijeti u roku dva mjeseca, a nakon toga imale bi i mogućnost davanja primjedbi na argumentaciju druge strane.

Nacrt sporazuma također spominje da aribtražni sud može tražiti stručna mišljenja te sazivati usmene rasprave.
Kad je riječ o samom arbitražnom sudu, prema informacijama što ih prenosi Delo sud bi donosio odluke većinom glasova i u tajnom postupku. Dvije ugovorne strane imenuju predstavnika koji će biti njihov posrednik u odnosu s aribtražnim sudom, a uz to mogu imati i pomoć posebnog odvjetnika.

Troškovi takvog arbitražnog postupka ravnomjerno se dijele na Sloveniju i Hrvatsku. Europska komisija na zamolbu Slovenije i Hrvatske, prema nacrtu sporazuma koji je predložio Rehn, osigurala bi arbitražnom sudu pomoć svoga tajništva a mjesto aribtraže je Bruxelles. Delo također navodi da nacrt sporazuma predviđa da će arbitražni sud nastojati svoj pravorjek o graničnom sporu donijeti godinu dana nakon svoga osnivanja.

Prema Rehnovoj inicijativi, presuda arbitražnog suda obvezujuća je i ona znači konačno rješenje spora. Dvije ugovorne strane (Hrvatska i Slovenija) moraju u roku šest mjeseci nakon što se donese pravorijek poduzeti sve potrebno kako bi se on i primijenio, uključujući i promjenu svojih nacionalnih zakona, ako to po presudi bude potrebno učiniti. Uz to, prema navodima Dela nacrt sporazuma govori da ni jedan dokument koji su dvije zemlje dale tijekom svojih pregovora za ulazak u Europsku uniju aribitražni sud neće prihvatiti kao prejudiciranje.