Prema podacima Europske komisije, zbog korupcije se u Europi godišnje izgubi 120 milijardi eura, a u Sloveniji je u zadnjih 20 godina izgubljeno oko 10 milijardi, rekao je Klemenčič u razgovoru za Slovensku televiziju.

Još uvijek nismo uspostavili transparentnost i mehanizme pravne države, što je jedini način za učinkovitu borbu protiv korupcije u malim državama i zatvorenim gospodarstvima, kao što je to slučaj u Sloveniji, rekao je Klemenčič, dodavši da se dolazak na vlast još uvijek shvaća kao dolazak do raspolaganja javnim dobrima. Umjesto da smo uspostavili nultu stopu tolerancije prema korupciji, još uvijek zapravo postoji nulta stopa rizika za one koji su u korupciju upleteni da će biti zbog toga osuđeni, rekao je Klemenčič.

Studija koju je napravio Ekonomski fakultet u Ljubljani pokazuje da politički postavljeni članovi uprava i nadzornih odbora državnih tvrtki smanjuju njihovu poslovnu učinkovitost. Samo jedan 'politički kontaminirani' član nadzornog odbora, prema toj studiji, smanjuje poslovni rezultat tvrtke za dva posto, rekao je Klemenčič, a kao najveća polja rizika za korupciju naveo djelovanje banaka i investicije u energetiku.

Izvješće protukorupcijske komisije, koju vodi Klemenčič, s početka godine da su predsjednici dviju najvećih političkih stranaka, Janez Janša i Zoran Janković, u svojim imovinskim karticama nepravilno prikazali stvarno stanje svoje imovine, što oni niječu, potaklo je političku krizu koja je dovela do izglasavanja nepovjerenja Janšinoj vladi i imenovanja Alenke Bratušek za mandatarku za sastav nove vlade.

Klemenčič je upozorio da će se vrlo brzo pokazati je li nova vlada spremna za sustavne mjere u borbi protiv korupcije ili će ostaviti da stvari teku kao do sada.