Sporazum između Liste Marjana Šareca (LMŠ), Socijalnih demokrata (SD) Tanje Fajon, Ljevice (L) Luke Meseca i Stranke Alenke Bratušek (SAB) predviđa da će te stranke lijevog centra na idućim izborima osvojiti natpolovičnu većinu u parlamentu. Te će stranke na izborima nastupiti sa svojim samostalnim listama, s time da je sklopljen dogovor kako će budući premijer nove vlade biti onaj lider čija stranka na izborima osvoji najviše glasova.

Predstavljamo alternativu aktualnoj vladi Janeza Janše i želimo dobiti potrebnu većinu za formiranje stabilne vlade koja bi vratila Sloveniju na pravi put, istaknuli su lideri oporbe na konferenciji za novinare pred zgradom parlamenta, predstavivši svoj koalicijski program kao povratak prema političkoj "normalizaciji", nakon "stranputica" Janšine desničarske vlade.

Stranke su se obvezale da nakon izbora neće pregovarati sa strankom sadašnjeg premijera koji, kako ističu, državu vodi "autokratski", odvodeći je dalje od europskih vrijednosti i vladavine prava te loše upravlja epidemijom Covida-19. također su se obvezale da će biti privržene demokratskim vrijednostima i neće izazivati podjele kakve je obilježila protekla godina i pol pod vladavinom sadašnje koalicije.

"Naš sporazum je inkluzivan, spremni smo surađivati s pojedincima i strankama koje s nama dijele iste vrijednosti, imamo želju i ambiciju da vladu formiraju naše četiri stranke", kazala je voditeljica Socijalnih demokrata Tanja Fajon.

Osvrćući se na unutarnji raspad svoje nekadašnje koalicije ljevice i liberala, nakon čega je novu prijelaznu vladu formirao Janša, bivši premijer Marjan Šarec kazao je da ne očekuje da će se to dogoditi sljedećoj vladi.

"Nakon iskustva sa sadašnjom vladom, ne očekujem tko bi razuman od nas mogao rušiti iduću", kazao je Šarec, dodavši da ne očekuje ni suradnju sa strankama koje su iz njegove vlade nakon njenog pada prešle u Janšinu koaliciju, jer su izdale svoja načela i s njima ne dijeli iste vrijednosti.

Predsjednik Ljevice (L) Luka Mesec kazao je da su programski prioriteti buduće vladajuće koalicije zdravstvo, društvena solidarnost, održivi razvitak i zaštita okoliša, te Slovenija temeljena na znanju i kulturi, pri čemu žele riješiti pitanje korupcije i zadržati zdravstvo i obrazovanje kao javne sektore od posebnog interesa. Osvoje li na idućim izborima vlast, u što je oporba uvjerena, nova će se koalicijska vlada morati suočiti s teškim razdobljem jer je Janšina vlada napravila "povijesno velik" proračunski deficit i zadužila državu.

"Čeka nas težak posao jer će trebati plaćati i vraćati ono što je potrošila sadašnja vlada", kazala je Bratušek.

Redovni parlamentarni izbori u Sloveniji trebali bi se održati u drugom kvartalu sljedeće godine, a projekcije ne najavljuju dobre šanse strankama u sadašnjoj tripartitnoj koaliciji, osim za Slovensku demokratsku stranku (SDS) Janeza Janše. Ona bi i po zadnjim ispitivanjima na sljedećim izborima mogla osvojiti relativno najviši broj glasova, ali je problem u tome što nema dovoljno koalicijskog potencijala da formira stabilnu vladu i što sadašnju Janšinu vladu s demokršćanskom Novom Slovenijom (NSI) i Strankom modernog centra (SMC), koje su u silaznoj putanji prema anketama, podržava samo četvrtina glasača.

Prema nepisanom pravilu predsjednik države nakon parlamentarnih izbora za mandatara predlaže predsjednika stranke koja je u novom parlamentu dobila najviše mandata. Na izborima 2018. Janša položaj relativnog pobjednika nije uspio politički kapitalizirati jer je s njime u koaliciju željela samo Nova Slovenija (NSI), pa je mandat vratio predsjedniku države.

Pahor je nakon toga za mandatara predložio Marjana Šareca, političkog novaka s njegovom novom strankom koja se legitimirala kao stranka centra. Šarec je u svojoj vladi uspio okupiti većinu stranaka ljevice i centra, ali se ona raspala u ožujku 2020., tik pred izbijanje pandemijske krize, nakon čega je novu parlamentarnu većinu i vladu uspio okupiti Janez Janša.