Slovenija u sadašnjem trenutku ne razmišlja o uklanjanju žičane ograde koju postavlja na granici s Hrvatskom, sudeći prema najnovijim izjavama slovenskih dužnosnika, a ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek takve je zahtjeve nazvao nepotrebnom politizacijom.
'Sva politiziranja oko toga su u ovom trenutku smiješna', kazao je ministar u razgovoru za ljubljanski 'Dnevnik', na pitanje hoće li podržati zahtjeve za uklanjanje ograde koja po mišljenju lokalnih vlasti iz Hrvatske i Slovenije ima negativne gospodarske učinke, posebno na turizam i zaštitu okoliša.
'Učinit ćemo sve da ostanemo u europskom prostoru koji nam omogućava gospodarski razvoj, izvoz i komunikaciju, a za to su potrebne i preventivne mjere iako nisu popularne. Ograda će se odstraniti onda kad se opasnost koja nam prijeti smanji ili nestane', kazao je Počivalšek.
Slovenija je do sada podigla 140 kilometara ograde s bodljikavom žicom koju je, kako navode mediji, upravo ministar gospodarstva nabavio u Mađarskoj i Poljskoj, a troškovi do sada iznose oko dva milijuna eura. Iako se slovenski premijer Miro Cerar tijekom sinoćnjeg summita u Bruxellesu sastao i s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem, prema Cerarovim riječima nisu tom prilikom razgovarali o zahtjevu Hrvatske da se žica ukloni.
Cerar je novinarima kazao da tužba koju je u tom smislu Europskoj uniji protiv Slovenije najavila Hrvatska nema ni pravnog ni stvarnog temelja, te ponovio da su tehničke pregrade na slovenskoj schengenskoj granici privremena iako nužna mjera, te da će se tek kroz nekoliko mjeseci moći vidjeti dolazi li u obzir njihovo uklanjanje.
Prema navodima dopisnika ljubljanskog 'Dela', jedan mu je slovenski visoki diplomat akreditiran u Bruxellesu na pitanje što misli o hrvatskom prosvjedu zbog žica kazao: 'Ma, koga to briga', a reakcija nema niti u Europskoj komisiji.
U razgovoru za ljubljansko 'Delo' na problematiku migracija i postavljanja barijera u Europi kojoj i dalje prijeti val izbjeglica osvrnuo se visoki policijski dužnosnik Marko Gašperlin, slovenski predstavnik u Frontexu koji bi ubuduće kao straža na vanjskim kopnenim i morskim granicama Unije dobio funkciju kontrole priljeva izbjeglica.
Gašperlin je ustvrdio da je ograda na granici s Hrvatskom potrebna i da se uklapa u europska nastojanja za obuzdavanje migracija. 'Da, i to je jedna od mjera smanjivanja migrantskog pritoka u zapadnu Europu', potvrdio je Gašperlin, dodavši kako je raznim mjerama EU-u uspjelo smanjiti dnevni priljev migranata balkanskom rutom s nekadašnjih desetak tisuća na samo tri tisuće.
'Tome je sigurno pomogla i naša ograda, odnosno tehničke barijere koje postavljamo prema Hrvatskoj', kazao je Gašperlin. Primanje svih država zapadnog Balkana u Europsku uniju po njegovim bi riječima pripomoglo i boljoj kontroli migracija i obrani vanjskih granica EU-a, ali su ograde i restrikcije u sadašnjem trenutku potrebne, pa takve mjere na primjer poduzimaju i Makedonija i Grčka.
'Svi se jako nadamo da će ograda tu ostati što kraće, ali će razlozi da ostane trajati sve dok postoji opasnost da će se migranti razbježati po zelenoj granici bez kontrole', kazao je Gašperlin za vodeći slovenski dnevnik. Jasno je da je migracija uvijek bilo i da će ih biti i u buduućnosti, ali Europa mora nad time imati kontrolu jer bi dolazak velike mase svih onih koji bio u nju htjeli iz siromašnih afričkih i drugih država samo zato jer žele bolji život moglo ugroziti i same temelje na kojima stoji Europska unija, ocijenio je Gašperlin u razgovoru.
