Poslovni dnevnik Finance, koji se poziva na neslužbene izvore, navodi da se predkazneni postupak protiv Kranjeca odvija od veljače ove godine, nakon što su austrijski vlasnici Hypa smijenili slovenski menadžment u banci zbog sumnji u klijentelističke veze i pranje novca za neke građevinske tvrtke preko off-shore poduzeća i poreznih oaza u Lichtensteinu.

Policija je za poslovni list Finance, ne otkrivajući detalje ni ime na koje se kaznena prijava odnosi, navela da je riječ o predkaznenom postupku temeljem prijave od veljače ove godine.

Prema neslužbenim informacijama, Kranjec se sumnjiči za propust kontrole poslovanja nekih banaka, osobito u slučaju slovenske Hypo banke i Hypo Leasinga. U njima su austrijski vlasnici nenajavljeno u veljači ove godine slovenski menadžment zamijenili austrijskim zbog sumnji o nepravilnosti u poslovanju banke, nakon što je njihova interna kontrola navodno potvrdila sumnje o uzimanju provizija prilikom poslova komitenata banke u Lichtensteinu i drugim poreznim oazama, prenijeli su slovenski mediji.

Prema neslužbenim podacima koje prenose i ostali mediji, Kranjeca se sumnjiči da je spriječio službenike centralne banke da prijave kaznena djela u poslovanju Hypo banke koje su otkrili prilikom kontrole te da je na taj način omogućio da tadašnja uprava banke stekne osobnu korist na štetu Hypa. Zbog toga je Kranjec, prema prijavi koju prenose mediji, osumnjičen za zloporabu službenog položaja i nesavjestan rad u obavljanju dužnosti.

Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec (71) izabran je na tu dužnost 2007. godine, a sadašnji mandat mu teče do 2013. Kao guverner slovenske centralne banke ujedno je i član Europske centralne banke. U prvoj slovenskoj vladi koja je djelovala od 1990. do 1992. godine bio je ministar financija. Mediji su zadnjih nekoliko godina Kranjeca kritizirali zbog nekih njegovih 'neodmjerenih' izjava u javnosti. Glavne kritike koje su se iznosile bile su da slovenska centralna banka nije djelovala dovoljno proaktivno kako bi amortizirala učinke globalne krize na slovenski bankarski sustav i pad kreditne aktivnosti, te da je podcjenjivao probleme koje će bankama donijeti tzv. tajkunski krediti, odnosno zajmovi koje su slovenske banke, većinom u državnom vlasništvu, pred krizu davale za takozvane menadžerske otkupe poduzeća.