Za propalu 'tajkunsku' privatizaciju u Sloveniju krive su banke koje su odobravale kredite, a ne menadžeri koji su ih uzimali, ocijenio je u četvrtak u svom svjedočenju pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom, koje se bavi nastankom enormnih loših kredita u bankama, Bine Kordež, bivši direktor lanca tehničkih trgovina Merkur
Kordež je 2007. godine bio proglašen najboljim slovenskim menadžerom, a na svjedočenje u parlament je doveden iz zatvora Dob u kojemu izdržava petogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog protupravnog stjecanja materijalne koristi i krivotvorenja poslovne dokumentacije prilikom menadžerskog preuzimanja Merkura obilnim kreditima koji su odobravale banke u vrijeme pred izbijanje financijske krize.
To je bilo vrijeme konjukture i velikog optimizma, kad su banke imale neograničen pristup stranim izvorima financiranja i dosta novca. Kredite su davale bez političkih posredovanja, na dobro ime menadžera i temeljem vrijednosti poduzeća. Nije se radilo o prijevari, vjerovali smo da se stvar može uspješno zaključiti. Žao mi je da su banke sudjelovale u preuzimanju i odobrile kredite. Da nisu, danas ne bih bio u zatvoru i svjedočio o tome, kazao je Kordež pred povjerenstvom.
U vrijeme kad su Kordež i njegova menadžerska skupina preko tvrtke Merfin otkupljivali Merkur kreditima banaka koji su kasnije za vrijeme krize obustavljeni, njegova se vrijednost procjenjivala na 300 milijuna eura, a danas, kada mu unatoč restrukturiranju još uvijek prijeti stečaj, na samo 50 milijuna.
'Za toliko se je smanjila vrijednost tvrtke, tu razliku nisam ja spremio u svoj džep', kazao je Kordež.
'Priznajem da sam podcijenio potencijalne rizike, no žao mi je što to ne priznaju ostali koji su u tom poslu sudjelovali', dodao je.
Ilustrirajući duh vremena u vrijeme tajkunske privatizacije, Kordež je napomenuo su mu banke zbog ugleda u jednom trenutku na dobro ime, zbog njegova menadžerskog ugleda, bez problema ponudile sedam milijuna eura novog kredita kojim je trebao otplatiti stare obveze prema bankama.
Unutarnju tajkunsku privatizaciju poduzeća te istodobno odbijanje stranog kapitala, uz veliku 'financijsku rupu' koja je u isto vrijeme nastala u slovenskim državnim bankama, danas slovenski ekonomisti smatraju jednom od glavnih pogrešaka ekonomske politike i slovenske tranzicije u zadnjih desetak godina. Neki tvrde da se radilo o 'svjesnoj prijevari' zbog koje i bankari i menadžeri trebaju kazneno odgovarati.
