Zamjenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini Zoran Galić, koji je temeljem naloga tužiteljstva BiH završio na crvenoj Interpolovoj tjeralici i čije je izručenje od Hrvatske zatražio Sud BiH, neće ići u pritvor - a malo je vjerojatno da će u konačnici uopće biti izručen
'Kako je utvrđeno da je hrvatski državljanin, nema osnove za određivanje istražnog zatvora. S obzirom na to da Hrvatska ne izručuje svoje državljane, sudac istrage je odbio prijedlog o određivanju istražnog zatvora', objasnili su jučer na Županijskom sudu u Splitu.
Tužiteljstvo BiH vodi istragu protiv Galića te ga sumnjiče da je u zamjenu za mito štitio međunarodnu grupu krijumčara cigareta i tako zloupotrijebio svoj položaj dok je bio šef Granične policije. Ima dvostruko državljanstvo, a tvrdi se da je ilegalno prešao granicu s Hrvatskom samo dan prije nego što je trebao biti uhićen - pa se u susjednoj državi vodi i istraga oko toga tko mu je navodno dojavio povjerljive informacije.
Sam Galić pak tvrdi da je u Hrvatsku došao na liječenje dugogodišnje kronične bolesti.
Po međudržavnom sporazumu između Hrvatske i BiH, sklopljenom 2012. godine, činjenica da je (i) hrvatski državljanin formalno ga ne mora štititi od izručenja.
Sudovi neskloni izručenju
'Izručenje vlastitih državljana u svrhu kaznenog progona dopustit će se ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Ugovorom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, za koja je prema pravu obiju država propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u trajanju od četiri godine ili teža kazna', piše u Ugovoru sklopljenom prije 12 godina.
U teoriji, djela za koja se sumnjiči udovoljavaju ovim kriterijima, a i počinjena su nakon sklapanja sporazuma, no njegovi odvjetnici tvrde da je mito koje je navodno primio - radi se o automobilu - eventualno zapravo primio u Hrvatskoj. Pored toga, tvrde da su mu u BiH narušena prava 'jer uopće nije obaviješten o optužnici protiv njega'.
U praksi neće biti izručen, kao i nitko prije njega, bez obzira na koju stranu granice pobjegao. Sudovi su tome uglavnom neskloni, a i kada bi eventualno prihvatili zahtjev za izručenjem - konačna odluka je politička i donosi je ministar pravosuđa u svakoj od država.
Pa svakom od njih - a situacija sa Srbijom je slična, ako ne i gora - slobodno šetaju gospodarski kriminalci, mafijaši, korumpirani političari, čak i ratni zločinci.
Situacija je propisno iživcirala Dragana Miokovića, odnedavno predsjedajućeg Parlamenta Federacije BiH, inače iz Naše stranke, koji je nabrojio nekoliko drastičnih primjera i najavio da će pokrenuti inicijativu za promjenu ove prakse.
'Mojom zemljom slobodno hoda čovjek kojeg je sud Republike Hrvatske pravomoćno osudio za organiziranje i direktno sudjelovanje u ratnom zločinu. Po Hercegovini razvija biznis(e) osuđeni kriminalac koji je po Hrvatskoj, godinama, prosipao silu na najprimitivniji način i otvoreno s TV ekrana prijetio svakom tko bi ukazao na, s njegove strane, pokradene milijune, novinarima najviše. Ratni zločinci iz Bosne i Hercegovine, od nepismenih primitivaca i psihičkih bolesnika do kvaziintelektualaca, generala i suučesnika u genocidu, decenijama žive i rade u Srbiji kao slobodni ljudi. Policijskog generala, zamjenika direktora krovne policijske agencije, s političkim pedigreom, a suštinskog kriminalca, jajaru i bjegunca, splitski sud ne da jer Hrvatska, znate, ne izručuje svoje državljane', kazao nam je između ostalog Mioković, referirajući se na slučajeve Branimira Glavaša, Zdravka Mamića, osuđene srpske ratne zločince Novaka Đukića i Dušana Kornjaču te, barem zasad, osumnjičenog Galića.
Preliminarne konzultacije
'Ne traži nitko od Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Srbije da isporučuju drugoj državi svoje državljane. Od njih se očekuje da, kao sav civilizirani svijet, poštuju vladavinu prava i zakone ne samo svoje, nego svake civilizirane zemlje. Ne samo integritet domaćih, nego i sudova, kako onih međunarodnih, tako i onih koji sude i presuđuju u demokratskim državama. Primitivno je, necivilizirano i nedemokratski sudski dokazanu i na materijalnim i nematerijalnim dokazima zasnovanu pravomoćnu presudu podrediti kupljenoj ili putovnici dobivenoj po političkoj/nacionalnoj pripadnosti. To je novi model balkanizacije, sada ne više samo politike i političkih odnosa, već i pravnih principa koji su potka i temelj civilizacije kao takve. Je li moguće da je svaki presuđeni kriminalac iz Hrvatske koji ima i pasoš Bosne i Hercegovine - žrtva 'režima'? Svaki veliki Hrvat iz Bosne i Hercegovine s hrvatskom šarom presuđen za kriminal je, očito, manjinska žrtva većine? Iz čega ta čuvena slobodarska Srbija crpi argumentaciju da je normalno da Kornjača liječi djecu po Novom Sadu, a djecoubojica Đukić živi u nečijem komšiluku u Beogradu?' nastavlja predsjednik Parlamenta FBiH i najavljuje akciju:
'Međudržavni sporazumi na ovu temu nisu u kamenu uklesani. Oni bi se trebali moći revidirati ili jednostrano suspendirati. Odvjetnička lamentiranja nad nesretnom sudbinom svakog od njihovih branjenika, u pravilu kriminalaca, zločinaca ili ubojica, koja se javnosti plasiraju već decenijama, davno su izašla iz zdravorazumskog okvira, jer ih onaj pravni nikada nije ni zanimao. Otvorit ćemo preliminarne konzultacije sa strukom i ekspertima i pokušati ovo bizarno poigravanje pravnom stečevinom civiliziranog svijeta vratiti na podnošljiv nivo, makar i po balkanskim kriterijima', zaključuje Mioković.
'Samo probajmo zamisliti sličnu situaciju između, recimo, Njemačke i Nizozemske, gdje bi običnim prelaskom granice kriminalci najednom postali amnestirani - to nam je dovoljno da shvatimo koliko smo daleko od europskih standarda. Kakvi smo to ljudi uopće postali', pita sugovornik tportala.
Njegova inicijativa za preispitivanjem sporazuma, zakona i prakse zasad samo kola u javnom prostoru. U praksi bi se moralo dogoditi čudo da u isto vrijeme bude prihvaćena i u Hrvatskoj i u ionako izuzetno složenoj i najčešće blokiranoj Bosni i Hercegovini.