Prva je na problem upozorila u četvrtak zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić kazavši da 'niti jedan zakon ne može stupiti na snagu retroaktivno, a mi imamo Zakon o izbornim jedinicama koji je u Narodnim novinama objavljen 4. listopada, dok u njemu piše da stupa na snagu 1. listopada, dakle retroaktivno, što je protupravno postupanje'.

To se dogodilo jer je vladajući HDZ očekivao da će predsjednik potpisati taj zakon do 1. listopada, roka koji je Ustavni sud dao za to da se on prepravi kako bi udovoljio kriterijima da glas u svakoj izbornoj jedinici ima istu težinu. Kako predsjednik za potpis zakona ima osam dana 'lufta', stvorio se prostor da ga potpiše izvan roka koji je nametnuo Ustavni sud i tako smo se našli u situaciji u kojoj zakon ne vrijedi.

Matija Miloš kaže da bi, prema Ustavu, zakoni morali stupiti na snagu osmog dana od dana objave kako bi se oni kojima su upućeni mogli upoznati s njima i prilagoditi se njihovim zahtjevima. Budući da je novi Zakon o izbornim jedinicama objavljen 4. listopada, inače bi trebalo čekati da prođe taj rok prije nego što stupi na snagu. Međutim Ustav dopušta iznimku, ovlašćujući Sabor da predvidi ranije stupanje na snagu, ali nikako prije dana objave i samo uz 'osobito opravdane razloge', navodi stručnjak za ustavno pravo.

Žalosti ga to što smo već ranije imali situacije da je Sabor bez pravog opravdanja predvidio stupanje zakona na snagu prije osmog dana od objave, ali i one kada bi Sabor predvidio da zakon stupa na snagu, ali da se primjenjuje od nekog kasnijeg datuma, što je dovodilo do istovremenog važenja dvaju zakona. Napominje da je Ustavni sud već upozoravao da se to ne smije raditi, kao i da Sabor ne smije bez opravdanja ili uz nedovoljno dobro opravdanje predvidjeti da zakon stupa na snagu prije osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a u ovom slučaju Hrvatski sabor nije dao nikakvo obrazloženje.

'Činjenica da stari zakon prestaje važiti 1. listopada sama po sebi nije 'osobito opravdan razlog', jer nije jasno kakva bi konkretna šteta nastupila da novi zakon nije stupio na snagu još tjedan dana', ističe Miloš.

Bilo bi dobro da je jedini problem u trenutnoj situaciji to što Sabor nije obrazložio zbog čega Zakon o izbornim jedinicama 'osobito opravdano' mora stupiti na snagu prije osmog dana od dana objave.

'Ovdje je greška Sabora, nažalost, puno problematičnija, jer predvidio je stupanje na snagu zakona i prije njegove objave. To je protuustavno samo po sebi. Priče o retroaktivnosti ovdje su potpuno deplasirane i nebitne, jer novi se zakon ne primjenjuje tako da revidira rezultate već okončanih izbora. Štoviše, rekao bih da tumačenjima koja ističu retroaktivnost banalizira problem i skriva šokantnu nebrigu koju je zakonodavac ovime pokazao prema temeljima ustrojstva naše države', smatra Miloš te naglašava da Ustav strogo vezuje stupanje na snagu zakona i njegovu objavu te ne predviđa apsolutno nikakvu iznimku koja bi omogućila stupanje na snagu prije objave jer bi to urušilo temelje demokratskog pravnog poretka, uvodeći nas u režim u kojem mogu postojati propisi koje usvajaju predstavnici građanki i građana, a da su istovremeno ti propisi skriveni istoj toj javnosti.

Stručnjak je u nevjerici zbog toga što 2023. ovo trebamo tumačiti jer je zaista riječ o abecedi ustavnog prava, s kojom bi trebao biti upoznat baš svatko i koja ne traži nikakvo posebno obrazovanje.

'Riječ je, dakle, o izuzetno teškoj povredi Ustava, zbog koje bi Ustavni sud apsolutno trebao ukinuti novi zakon. Postupak njegova donošenja nije podudaran temeljnim ustavnim preduvjetima', mišljenja je naš sugovornik, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Inače, predsjednikova dužnost u cijelom ovom procesu je tehnička jer mora potpisati zakon u roku od osam dana i tu nema manevarskog prostora. Miloš kaže da je riječ o dijelu postupka donošenja zakona koji ovdje uopće nije problematičan.

'Predsjednik je proglasio zakon u ustavnom roku od njegova izglasavanja u Hrvatskom saboru i od njega se nije očekivalo ništa drugo. On nema ovlast formalno utvrđivati ustavnost zakona, jer nije Ustavni sud, niti može procjenjivati njegovu političku opravdanost, jer u našem pravu predsjednik Republike predstavlja Republiku Hrvatsku, a ne građane. Njegov neposredni izborni legitimitet bitan je zbog njegove neovisnosti o saborskim većinama, ne zato da mu se podari mandat pučkog predstavnika', objašnjava docent. Predsjednik Milanović, kaže, nije pogriješio.

'Njemu se svi zakoni prosljeđuju na potpisivanje zato da se izvrši elementarna kontrola nad zakonodavnim postupkom, pri čemu predsjednik Republike postupa u svojoj ulozi jamca stabilnosti institucija i redovitog obavljanja vlasti. Bez tog međustadija nitko ne bi imao ovlast provjeriti je li ono što se naziva zakon zaista izglasano u Hrvatskom saboru', pojasnio je tu obavezu stavljanja potpisa na izglasani zakon ustavni stručnjak. U suprotnom, kaže, zakon bi mogao biti nešto što je izglasalo predsjedništvo Sabora ili, da stvar bude apsurdna do kraja, nešto što je osmislio predsjednik Sabora sam po sebi i poslao to u Narodne novine.

'Ako bi se takvo što pokušalo proturiti kao zakon, predsjednik Republike bi po mojem mišljenju imao ovlast odbiti to proglasiti utoliko što se ne radi o nečemu što je izglasao Hrvatski sabor. Međutim, ako je Sabor zaista izglasao zakon, a predsjednik Republike sumnja u neustavnost tog postupka ili sadržaja zakona, smije i mora zatražiti ocjenu ustavnosti, po čemu Ustavni sud mora postupati', navodi Miloš i dodaje da je u tome smisao te ovlasti predsjednika Republike.

Mišljenja je da ne mora svaka ovlast institucija državne vlasti obuhvaćati neograničenu ovlast odbijanja da bi bila smislena. Zapravo takvo tumačenje, nastavlja, a koje se redovito forsira u ovakvim slučajevima, pokazuje zabrinjavajuće tumačenje uloge države, u kojem se stvarnu moć prepoznaje samo ako je u nekoj mjeri arbitrarna.

'To je nespojivo s ustavnom republikom, koja u samoj svojoj srži odbija arbitrarnost kao što vatra odbija vodu', ističe. Zaključno, kaže da je zakon sada stupio na snagu, a ako ga Ustavni sud ukine, Hrvatski sabor može donijeti novi zakon i predvidjeti neki budući datum za njegovo stupanje na snagu.

Takav razvoj događaja najavio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković te je iz Granade poručio da će Vlada pripremiti prijedlog zakona, uputiti ga u Sabor, uvrstiti u dnevni red, raspraviti, glasati i stupit će na snagu nekoliko dana nakon obave. Nije propustio prozvati Milanovića 'za svjestan i namjeran potez političke opstrukcije', a oporbu je nazvao 'smiješnom'. Miloš naglašava da je situacija u kojoj se nalazimo i u kojoj ozbiljno o tome razgovaramo izazvana krajnjom neozbiljnošću u djelovanju zakonodavca.

'Može se razumjeti minimalistički pristup reformi izbornih jedinica s obzirom na predstojeće izbore. Može se razumjeti i to da je objektivno teško postići politički konsenzus o pojedinim rješenjima. Međutim nema apsolutno nikakvog opravdanja da se temelji ustavne vladavine bacaju u koš zato što se zakonodavac nije dobro organizirao', kaže stručnjak i smatra da je takvo što nedopustivo.

Ipak ne treba očekivati velike negativne posljedice zbog ovog zastranjenja u konkretnom slučaju utoliko što se može predvidjeti da ćemo u vrijeme parlamentarnih izbora imati zakon koji će biti usvojen barem tako da ispunjava osnove osnova ustavnog prava.

'Istovremeno se ne može pobjeći od toga da već desetljećima živimo u izuzetno negativnim uvjetima zanemarivanja temeljnog akta ove države, prostitucije samih osnova demokratske procedure i trivijalizacije javnog interesa. Zabrinjava to što stalno ističemo da smo napustili represivne režime, da smo sada 'samostalna' i 'slobodna' država, ali ustrajno baštinimo najgore moguće zasade upravo takvih režima. Najveći je problem u tome što se nikako ne uspijevamo izbiti iz tog stanja protupravne letargije, na koje ipak treba stalno iznova upozoravati i protiv njega se boriti', zaključio je ustavni stručnjak Matija Miloš.