Impresivne brojke i još impresivniji rast uklapaju se u opću sliku hrvatskog turizma, pa procvat zračnog prometa ne bi trebao čuditi, ali kao u svemu i ovdje postoje nijanse. Tportal je ovog tjedna obavio temeljitu inspekciju splitske zračne luke, smještene između Kaštela i Trogira, iz nekoliko razloga: trebalo se uvjeriti kako joj je pošlo za rukom u samo šest godina udvostručiti promet, za što konkurentskim aerodromima u prosjeku treba petnaestak godina, kako napreduje gradnja novog terminala, koja je ujedno jedna od najvećih investicija trenutno u Hrvatskoj, te što možemo očekivati u idućoj sezoni, po svemu sudeći ponovno vrlo prometnoj.

Ljetne gužve, naime, ovdje su već dosegnule prag podnošljivosti kada su u srpnju ove godine sa 657 tisuća putnika oboreni apsolutno svi dnevni, tjedni i mjesečni rekordi. Ne samo u Splitu, ne samo u Hrvatskoj, nego u kompletnoj regiji jugoistočne Europe. Društvenim mrežama kolale su fotografije dugačkog zmijolikog reda ljudi koji su doslovno već na parkingu čekali na check-in, prolazak kontrole i ukrcaj u avione. Začudo, na samu uslugu malenog, kompaktnog i ugodnog aerodroma malo tko se požalio. Sve funkcionira kao po špagu.

Ulaganje teško 450 milijuna kuna

'Naše osoblje dočekalo je svakoga od njih, kratko porazgovaralo i obavijestilo ih koliko će čekati. Putnicima prije svega trebaju informacije, dokaz da se o njima vodi briga, nakon toga nema nervoze', objašnjava nam direktor Lukša Novak dok sjedimo u njegovom uredu. Dugo smo dogovarali razgovor: proteklih tjedana čekalo se hoće li ga Vlada potvrditi za još jedan mandat u istoj fotelji u kojoj je proveo punih 25 godina, a baš ovih dana stigao je pozitivan odgovor. Za hrvatske prilike radi se o nevjerojatnoj konstanti - čovjek je preživio nekoliko smjena vlasti i na funkciji traje još otkako je započela novija hrvatska stvarnost.

Iskustvo nas uči da ni za jednog hrvatskog menadžera ne smijemo staviti ruku u vatru, najmanje za one najuspješnije, no  ruku na srce, nije teško objasniti zašto smo ovdje naletjeli na presedan: splitski aerodrom u stvarnosti je uhodan i moćan mehanizam kojemu nikakve vanjske intervencije naprosto ne trebaju - dapače, vjerojatnije je da bi sve pokvarile. I što je još važnije, po svim dostupnim podacima sasvim komotno može poslužiti kao primjer odgovornog, racionalnog i uspješnog upravljanja. Oni sami za sebe su skromni pa umjesto da su bolji, govore da su - drukčiji.

Dok je Zagreb novi terminal dobio tek kada je zračnu luku predao u ruke Francuzima, a Dubrovnik svoj izgradio europskim novcem, Split, pojednostavljeno rečeno, gradi sam sebe. Do rujna iduće godine - iako je dojam da će se nastojati potegnuti kako bi se preduhitrila špica sezone - ovaj aerodrom protezat će se na 46 umjesto dosadašnjih 13 tisuća četvornih metara, dobit će novi suvremeni terminal i proširiti se na ukupno jedanaest izlaza za avione, imati jedan od najvećih kolodvora u državi s pedesetak pozicija za autobuse, novo parkiralište s preko tisuću mjesta i njihovu 'toplu vezu' s aerodromskom zgradom, ali i niz sadržaja skrivenih u utrobi, koji u stvarnosti predstavljaju srce samog aerodroma. Golema investicija ukupno je vrijedna 450 milijuna kuna - 347 milijuna za građevinske radove te još stotinjak za opremu, koju će zračna luka nabaviti direktno. Ne žele plaćati posrednike, a i sigurni su da sami najbolje znaju što im treba.

U Kaštelima se više ne praši jer su radovi već prešli u fazu zidanja i betoniranja pa se već poprilično naziru konture novog zdanja. Išlo bi još brže da prošle godine nije propala tvrtka Viadukt - no sreća u nesreći jest da se za taj posao natjecala u konzorciju s Kamgradom i KFK Tehnikom, pa su ovi na sebe preuzeli sve radove i izbjegnuta je saga poput one oko Čiovskog mosta.

'U ovom trenutku nemamo nikakvih financijskih opterećenja, naši krediti iznose ravno nula kuna. Možda uzmemo jedan kako bismo dinamički pratili investiciju, ali namjeravamo ga vratiti odmah, debelo prije roka', objašnjava direktor Novak začuđenoj ekipi tportala. Ova logika poslovanja u stvarnosti je vrlo jednostavna: splitski aerodrom ima godišnje prihode od 330 milijuna kuna i čistu dobit od 80 milijuna, koju su mudro stavljali sa strane i koristili za strpljivi otkup okolnog zemljišta, projektiranje terminala i početak njegove izgradnje. Spektakularan rast prometa od gotovo 25 posto godišnje stavlja ih u komotnu poziciju da pothvat stoljeća otplate u samo nekoliko godina dobrog poslovanja.

Koncesija? Možda za kafić

Pridružuje nam se rukovoditelj aerodromske službe razvoja i voditelj projekta Josip Tadin, pa stavljamo zaštitne kacige i obilazimo golemo gradilište. Krećemo od parkirališta koje je već uređeno i stavljeno u besplatnu upotrebu, kako bi se rasteretilo ono uz glavnu zgradu, zatim dolazimo do autobusnog kolodvora koji je blizu dovršetka i u koji će se iz neuglednih kontejnera uskoro preseliti i rent a car agencije, a zatim sa se raspitujemo o masivnim čeličnim konstrukcijama koje se vare na licu mjesta, u improviziranim šatorima koji stvaraju potrebnu sjenu.

'To je most koji će preko ceste spajati kolodvor i parkiralište s glavnom zgradom. Širok je osam metara, potpuno zatvoren, imat će i dvije pokretne trake kojima će se ulaziti direktno u terminal', informira nas Tadin.

Preko puta same ceste  - koju će aerodrom također obnoviti - ulazimo u već dovršenu utrobu nove zgrade koja se prostire na dvije etaže ispod zemlje; ondje su zasad tek potporni stupovi koji po propisima moraju stajati najmanje 28 dana prije nego što se dovrši kat iznad, no sve je već spremno za ukrcavanje sadržaja. Na aerodromu su posebno uzbuđeni zbog velike automatske sortirnice prtljage, valjda najvažnijeg komada opreme, s koje će se koferi izbacivati na čak pet 'karusela', odnosno pokretnih traka u sali za njihovo preuzimanje.

'Ovo je glavna sala s trideset šaltera za check-in. Svjetlost će ulaziti kroz svjetlarnike na krovu, a na galerijama će se nalaziti restorani, terasa s vidikovcem, business lounge i ostalo. Prostor uz izlaze za avione znatno je povećan, to nam je dosad bilo usko grlo', dalje nam objašnjavaju Novak i Tadin, pokazujući na golemu salu kružnog oblika koja će biti srce novog terminala. Redaju se informacija za informacijom: zgrada starog terminala započet će se obnavljati odmah po iseljenju i bit će fizički spojena u jednu cjelinu s novim, u tom dijelu nalazit će se izlazi za putnike van Schengena, a na svoje će doći šopingholičari jer će se prostori duty-free dućana povećati za točno četiri puta. Više od polovice artikala bit će hrvatski proizvodi i autohtoni suveniri, od maslinovog ulja do Hajdukovih dresova.

'Sve to ostat će pod našim upravljanjem jer nam donosi vrlo solidne prihode, koncesiju možda raspišemo jedino za kakav manji kafić ili trgovinu na autobusnom terminalu', objašnjava Novak.

Mic po mic, zaokružujemo turu po aerodromu gradilištu i raspitujemo se za buduće planove; znamo da ih ovdje imaju i, sistematični kakvi već jesu, diskretno pripremaju. Doznajemo da je za 2019. godinu planirana temeljita obnova piste i izgradnja paralelne rulne staze, koja će znatno skratiti vrijeme uzlijetanja i slijetanja, a potom i širenje stajanke za avione, njihovog svojevrsnog parkirališta. Cijena: oko 200 milijuna kuna.

Novak se smije kad ga upitamo zašto ne diže još jedan kredit i sve izgradi odjednom - s novcem, kaže, treba postupati odgovorno, ali i biti spreman za realnu mogućnost da se rast prometa s gotovo nenormalnih 20 ili 25 posto vrati na uobičajenih nekoliko postotaka godišnje. On sam, dakako, radi sve da se to ne dogodi, no teško je smanjiti sezonalnost i činjenicu da u četiri ljetna mjeseca ovdje sleti oko dva milijuna putnika, a u svim ostalima ni milijun.

Cilj pristojan regionalni aerodrom

'Nove linije same po sebi neće donijeti promet, nego ga samo disperzirati; trebamo što snažnije poticati posezonu i raditi na turističkim sadržajima u zimskim mjesecima. Sa svoje strane nudimo predvidivost: cijene usluga vrlo su pristupačne i deset godina ih nismo mijenjali, a to nećemo učiniti još najmanje dvije godine. Nitko nema poseban status, pa ga neće imati ni Ryanair - kakva bi to bila poruka prema ostalih šezdesetak kompanija s kojima surađujemo, od kojih su polovica upravo niskotarifne?' pita se direktor.

Za kraj razgovora Novaka smo priupitali o nadmetanju brojkama sa Zagrebom, odnosno možemo li očekivati da će jednu od idućih novih godina Split dočekati kao najprometnija zračna luka u državi, pa nas je odgovor ponovno zatekao - ne, nemaju ambicija biti više od pristojnog i efikasnog regionalnog aerodroma.

Čak ne žele poticati noćna slijetanja niti dovoditi prekooceanske letove, jer ne žele da njihovim susjedima Trogiru i Kaštelima nad glavama bruje golemi jumbo-jetovi. Doduše, i sami smo primijetili da su potpuno svjesni i odgovorni prema lokalnoj zajednici - ako ništa onda po velikom masliniku kojega održavaju i onih tristotinjak stabala koja su privremeno presadili, pa će ih vratiti na njihova mjesta kad radovi završe...