'Radi se isključivo o osobama koje su ranije doživjele anafilaktičku reakciju na parenteralnu primjenu lijeka - dakle gušenje, potrebu za primanjem adrenalina i slično. 'Obične' alergijske reakcije, poput osipa, na lijekove nisu kontraindikacija za cijepljenje', kaže za tportal ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin.

'Dodatna kontraindikacija jest anafilaktička reakcija na sastojke cjepiva, neke proteine koje inače vrlo rijetko imamo u primjeni u nekim lijekovima, pa pri cijepljenju takvih osoba idemo s oprezom. Uglavnom, neznatan broj ljudi trebao bi biti alergičan', dodaje Karin.

Ona upozorava da ni alergijska reakcija na lijekove poput penicilina također nije prepreka cijepljenju, odnosno nije kontraindikacija i ne zahtijeva čak ni primanje cjepiva u bolničkim uvjetima.

Tko je izuzet od cijepljenja?

'Građane se prije cijepljenja pita imaju li kakvu alergiju i ako odgovore potvrdno, recimo da se radi o penicilinu, zadrži ih se do pola sata nakon cijepljenja za svaki slučaj jer su teoretski općenito skloniji alergijama', objašnjava Karin.

U generalnoj populaciji, dakako, postoji određeni broj osoba za koje nije preporučeno primanje bilo kakvog cjepiva - od gripe do ospica i drugih zaraznih bolesti - no Karin objašnjava da je glavna i najčešća kontraindikacija ranija alergijska reakcija na isto to cjepivo, što je vrlo rijetko. Usto, od cijepljenja se izuzimaju osobe s nekontroliranim neurološkim bolestima poput epilepsije, koje ne reagiraju na terapiju i slično. Ovdje rizik zapravo predstavlja povišenje tjelesne temperature koje prethodi razvoju epileptičnog napada.

'Podrazumijeva se, akutno febrilno stanje - odnosno trenutna povišena temperatura ili neki infekt - razlog su za odgodu cjepiva. Takve osobe ponovno se naručuje', kaže Karin.

Kada bi se sumirao broj osoba koje ne bi smjele primiti cjepivo, ravnateljica splitskog zavoda procjenjuje da se radi o neznatnom udjelu, u promilima ukupnog stanovništva. Ona sama već godinama cijepi školsku djecu i na tom primjeru ilustrira ovu tvrdnju:

'U našoj županiji od 30 tisuća školske djece imamo njih manje od stotinu, dakle onih s anafilaktičkom reakcijom na isto cjepivo ili s progresivnom neurološkom bolesti', dodaje sugovornica tportala.

Naručeno oko 400 građana

Liječnici na terenu u prethodnim danima po svemu sudeći bili su nepotrebno oprezni i sve osobe s bilo kakvom prethodnom reakcijom - od osipa zbog nekog od lijekova do alergije nakon uboda pčele - s punkta za masovno cijepljenje upućivali su u bolnicu, no tijekom petka dobili su pisani protokol za postupanje. U bolnicu se odlazi isključivo uz pisanu uputu liječnika koji na formularu treba izričito navesti razlog, pa se mole preostali građani da ne dolaze onamo samoinicijativno.

'Dakle za cijepljenje osoba na ovaj način dosad imamo naručeno oko 400 građana i u iduće četiri subote cijepit ćemo ih po stotinu, uz prisutnost anesteziologa. Nitko drugi nema potrebu dolaziti na Križine', zaključuje Karin.

Poseban punkt za cijepljenje osoba s teškim alergijskim reakcijama smješten je u šatoru na ulazu u ovu bolnicu i zasad je, uz onaj u Rijeci, jedini takav u Hrvatskoj.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, inače, do današnjeg dana utrošeno je otprilike 150 tisuća doza različitih cjepiva.