'Neugodno su nas iznenadile izjave koje smo vidjeli, iako se one savršeno uklapaju u hrvatsku kulturnu stvarnost: na ulicama se kažnjavaju tekstovi, a na radnim mjestima muzika', rekla je za tportal Dijana Ćurković, članica Akademske solidarnosti komentirajući jučerašnje tumačenje dekana Filozofskog fakulteta Vlatka Previšića zbog čega je smijenio prodekanicu Branku Galić
'Prodekanica Galić je, kako saznajemo iz dnevnih novina, razriješena jer je "treštavom glazbom otežavala rad drugih djelatnika", ističe dr. sc. Ćurković, znanstvena suradnica u naslovnom zvanju, aludirajući na tekst objavljen u Jutarnjem listu.
Podsjetimo, inicijativa "Akademska solidarnost" objavila je u četvrtak navečer da je dekan Previšić, profesoricu Branku Galić bez obrazloženja razriješio dužnosti prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju jer se jedina među prodekanima od početka protivila ugovoru o formalizaciji integracije FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) što je jasno potvrdila nedavno na tribini 'Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja'.
'U novinskom tekstu stoji da njezina smjena "nema stvarno nikakve neposredne veze s ugovorima o suradnji" - što bi značilo da ipak ima neke posredne veze. Dok to točno ne doznamo, u Akademskoj solidarnosti smatramo da je poražavajuće da osoba na čelu neke institucije prije daje objašnjenje dnevnim novinama nego zaposlenici te institucije, odnosno zaposlenicima na Fakultetskom vijeću', kaže Ćurković.
Nakon što je Akademska solidarnost u četvrtak osudila činjenicu da je Previšić razriješio prodekanicu, i to bez odluke Fakultetskog vijeća i bez iznošenja valjanih razloga, dekan je za Jutarnji list ponudio tumačenje svoje odluke
Ustvrdio je da otkaz nema nikakve veze s njezinim protivljenjem povezivanju FFZG-a i KBF-a, te da su glavni razlog poteškoće u suradnji, njezina neažurnost i usputnost u radu, nezainteresiranost za većinu važnih problema, konfliktna komunikacija s kolegama i kolegicama kao i treštava glazba kojom je iz svojeg prostora otežavala rad drugih djelatnika. Također je zaprijetio da će tužiti inicijativu.
'Nisu sasvim jasne ni dekanove prijetnje da će tužiti Akademsku solidarnost, ni manje ni više nego zbog objava na Facebooku, kao što nije jasno otkud uporište da se naše citiranje važećega Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tumači kao "namjera da vode fakultetsku i opću obrazovnu politiku". U čitavome intervjuu dekan se nije osvrnuo na sam ugovor s KBF-om, a imao je priliku promovirati navodne beneficije koje bi sadašnji i budući studenti Filozofskog tim ugovorom dobili. Ipak su oni u ovoj priči najvažniji. Zato ćemo kao članovi Akademske solidarnosti doći u srijedu u 20 h na plenum FFZG-a i u suradnji sa studentima i drugim građanima učiniti sve što možemo da očuvamo sekularnost Filozofskog fakulteta i obrazovanja općenito', poručila je Ćurković.
Galić ne želi prepucavanje preko medija
Profesorica Galić i sama vjeruje da bi uzrokom razrješenja moglo biti njezino protivljenje povezivanju ova dva fakulteta koje je inicirao još bivši dekan Damir Boras, a sada nastavlja promovirati Previšić kojega u Akademskoj solidarnosti nazivaju 'Borasovim igračem'.
''Pretpostavljam da je 'razrješenje s moje dužnosti' koje mi je priopćeno od dekana na današnjem kolegiju uzrokovano mojim dolaskom i javljanjem na tribini 'Akademske solidarnosti', 'Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja', koja je inače bila uredno odobrena od strane dekana", napisala je Galić u četvrtak u e-mailu obraćajući se svojim kolegama.
No prodekanica je za tportal rekla da formalno još uvijek nije smijenjena jer je za to potrebna odluka Fakultetskog vijeća, a odbacila je mogućnost polemiziranja preko medija.
'Ja ne želim ulaziti u rasprave s dekanom na ovakav način, preko medija, jer to za mene nije profesionalno u ovom trenutku. Službeno ću se o svemu očitovati na Vijeću gdje ću dati svoja objašnjenja', rekla je Galić.
Zašto se studenti bune?
Spomenutu tribinu organizirali su Akademska solidarnost i studenti FFZG-a koji se žestoko protive spornom ugovoru o integraciji koju smatraju nasilnom i štetnom. Najavljuju da će se protiv nje boriti svim institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima.
Galić je na tribini istaknula više problema na koje brojni profesori, a osobito studenti upozoravaju već duže vrijeme, još od kada je inicijativa krenula. Upozorila je da je KBF Statutom definiran kao 'crkveno visoko učilište', što znači da nije svjetovna ustanova, da mu na čelu nije dekan, nego veliki kancelar, da je pod ingerencijom kanonskoga, a ne građanskog prava te da odgovara drugoj državi, Vatikanu. Tom prilikom jedan bivši student KBF-a joj je poručio: 'Ako hoćete pričati o kanonskom pravu, onda vam prvo preporučam da saznate nešto o tome, a ne da bez veze i napamet pričate', na što je ona pak odgovorila pitanjem: 'Možete li Vi meni reći imaju li po kanonskom pravu žene jednaka prava kao muškarci?' Umjesto odgovora, dobila je aplauz prepune dvorane studenata.
Studenti FFZG-a ogorčeni su, među ostalim i zato što smatraju da ih Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija (kako se ugovor o integraciji službeno zove) stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na studente KBF-a.
Naime, Ugovor je, u izvornom obliku iz 2014., studentima KBF-a trebao omogućiti da, prema konceptu dvopredmetnog studija, uz studij religiozne pedagogije i katehetike, na FFZG-u upišu neku drugu studijsku grupu, bez polaganja prijemnog ispita, odnosno ispunjavanja prilično visokih standarda koje za upis na većinu programa traži FFZG. Studenti FFZG-a time bi bili dovedeni u još nepovoljniji položaj na tržištu rada, osobito prilikom zapošljavanja u školskom sustavu. Mnoge predmete poput povijesti, povijesti umjetnosti, sociologije, logike, politike i gospodarstva, hrvatskog, raznih jezika i sl., koje oni sada mogu predavati, mogli bi preuzeti završeni studenti KBF-a koji u školama uz vjeronauk, koji postoji u svim školama u svim razredima, već sada mogu predavati i filozofiju i etiku.
Diplomanti KBF-a na taj bi način imali veliku prednost jer bi školama bilo vrlo praktično da imaju nastavnike koji mogu, uz vjeronauk, predavati i cijeli niz manjih i većih predmeta. Na tribini Velečastivi na Filozofskom nazočni su također upozorili da vjeroučitelje ne odabire ravnatelj ili školski odbor, već Kaptol, da se oni financiraju iz javnog proračuna, odnosno da nemaju veze s javnim sektorom, da ih ravnatelji škola ne mogu smijeniti te da KBF prilikom upisa traži krsni list i preporuku lokalnog župnika čime studente diskriminira prema vjeri. U Akademskoj solidarnosti stoga pokušaje ingracije doživljavaju kao klerikalizaciju obrazovanja, a vjeruju da se Boras pokretanjem ove inicijative odužuje KBF-u za potporu pri izboru za rektora.
Prije održavanja Fakultetskog vijeća smjena prodekanice trebala bi biti predstavljena i prodiskutirana na Plenumu koji su za srijedu sazvali studenti Filozofskog fakulteta.
Više informacija o smjeni pokušali smo dobiti od dekana, no on se, nažalost, nije javljao na naše brojne telefonske pozive.
Podrške udruga, studenata iz Rijeke, Slovenije...
Podrške zagrebačkim studentima i profesorima ovih dana stižu sa svih strana.
"U duhu događaja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te duhu vremena u Hrvatskoj uopće, smatramo kako je krajnje vrijeme da se stane na kraj arogantnosti i beskrupuloznosti koju provode Crkva i vladajuća garnitura. Sekularnost cijele zemlje je uzdrmana. Šatorska konstrukcija u Savskoj djeluje stabilnije! Dopustiti pripajanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Filozofskom, crkveni je udar na koji se ne smije, ni pod razno, pristati. Ovim putem pružamo podršku svim studentima, studenticama, radnicima i radnicama Filozofskog fakulteta koji neće pristajati na ucjene, neće i nemaju namjeru dopustiti umorstvo slobodne, kritičke misli", objavili su riječki studenti u svojoj poruci koju je na svojoj Facebook stranici objavila Akademska solidarnost koja je u međuvremenu pokrenula peticiju protiv klerikalizacije obrazovanja i znanosti
Inicijativa ističe da su podrške dobili i od slovenskih studenata, te od Platforme 112, Ženske mreže Hrvatske, Protagore, Centra za građansku hrabrost i LiberOsa.