Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njemu bliski srpski političari posljednjih dana često ponavljaju kako se studentske organizacije, čiji mu prosvjedi na ulicama Beograda posljednjih dana rade velike probleme, u svom prosvjedu vode načelima istaknutima u 'Blokadnoj kuharici', svojevrsnom priručniku studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu iz 2009.
Tim je povodom novinar srpskog lista Danas kontaktirao Mislava Žitka, danas docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je prije 15 godina bio aktivni sudionik blokade. Žitko kaže kako ga ne čudi što ljudi iz Vučićeva kruga spominju 'Blokadnu kuharicu', jer je, kako kaže, 'uvijek politički oportuno uperiti prst u neke vanjske – bilo poznate, bilo nepoznate – sile, nego se otvoreno suočiti s problemima i sukobima u vlasititom dvorištu'.
vezane vijesti
'Poanta je u tome da studentima u Srbiji ne treba nikakva kuharica, niti bilo kakve instrukcije. Kada slušamo njihove izjave i čitamo zahtjeve koje su postavili nema sumnje da su posve svjesni teškoća trenutka u kojem se nalaze te da su u stanju jasno formulirati vlastiti stav i imaju snagu uvjerenja da ga brane', kaže Žitko.
On kaže da su sličnosti između današnjeg beogradskog prosvjeda i zagrebačke blokade Filozofskog fakulteta 2009., zanemarive jer su studenti u Srbiji suočeni sa zahtjevnijim političkim kontekstom. 'Blokada 2009. u Zagrebu bila je usmjerena na jedan cilj, a to je potpuno javno financirano visoko obrazovanje bez školarina i drugih plaćanja, dok su blokade i protesti u Srbiji danas usmjereni na pitanja političke odgovornosti vlasti i očuvanje prava na kritiku vlasti u svjetlu nasilničkih pokušaja njenog gušenja', tumači Žitko.
Žitko priznaje da blokada Filozofskog nije ostvarila glavni cilj - prisiliti vladu Ive Sanadera, u kojoj je tad ministar znanosti i obrazovanja bio Dragan Primorac, na potpuno javno financiranje visokog obrazovnja, no kaže kako je zaustavila trend rasta školarina i uvela uopće pitanje socio-ekonomskih uvjeta studiranja u javni diskurs.
Docent zagrebačkog Filozofskog fakulteta skreće pozornost na još jedan problem prosvjeda u Srbiji - količina dokumentiranog nasilja i prijetnji je nevjerojatna, kaže. 'Prema onome što se može vidjeti posljednih tjedana, na nenasilne se proteste odgovara batinašima, prijetnjama, anonimnim telefonskim pozivima, policijskim zastrašivanjem. Ironija je u tome da se sve to dešava u kontekstu studentskog pokušaja da obave posao ili da natjeraju institucije države da obave posao koji su ionako trebale obaviti. To je onda taj poročni krug koji počinje s ne-djelovanjem insituticija a završava se njihovim prekomjernim i upitno legalnim djelovanjem', ocjenjuje Žitko.
