Tri Srbina, dva Bošnjaka i Albanac. Toliko bi predstavnika nacionalnih manjina, prema prijedlogu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, trebalo biti u idućem sazivu Skupštine Grada Zagreba.

Naime, Bandić je za sljedeću sjednicu Skupštine uputio prijedlog izmjena Statuta Grada, pozivajući se na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, prema kojem jedinice lokalne samouprave svojim statutima mogu odrediti da se u predstavničko tijelo biraju pripadnici nacionalnih manjina ili veći broj pripadnika nacionalnih manjina nego što proizlazi iz njihova udjela u ukupnom stanovništvu jedinice.

Prema popisu stanovništva iz 2011., u Zagrebu živi 2,22 posto pripadnika srpske manjine, bošnjačke 1,03 posto i albanske 0,54 posto, a Bandić je predložio da svi s iznad 0,5 posto dobiju svoga zastupnika.

I ne bi tu bilo ništa sporno da se izmjene ne događaju neposredno uoči lokalnih izbora pa se opravdano upitati radi li se tu o stvarnoj želji da u Skupštini bude više manjinaca ili da se kroz predizborni inženjering dođe do većine u Skupštini nakon izbora, za koje sve prognoze govore da će u Zagrebu biti vrlo neizvjesni.

Zakonom o lokalnim izborima propisano je da će prije svakih izbora Ministarstvo uprave na svojim stranicama objaviti podatke o broju članova koji se biraju iz redova pripadnika pojedine nacionalne manjine. Uoči izbora 2013. Ministarstvo je utvrdilo da srpska nacionalna manjina ima pravo na jednog zastupnika.

Gradska skupština trenutačno broji 51 zastupnika, a prema Bandićevu prijedlogu, u budućnosti bi mogla imati do 57 ako se s lista ne izaberu tri predstavnika srpske, dva bošnjačke i jedan albanske manjine.

U aktualnom sazivu Skupštine Srbi su zastupljeni u okviru 51 zastupnika pa nije došlo do povećanja broja zastupnika.

Ratko Maričić, predsjednik skupštinskog Odbora za Statut, Poslovnik i propise te član Bandićeve stranke, napominje da je moguće da bude 57 zastupnika, ali i da ih ostane 51 ako unutar te brojke budu pripadnici manjina.

'Ako nisu, onda se oni traže unutar lista stranaka koje su ih predložile i onda ulaze u Skupštinu, i to na način da se povećava broj članova Skupštine za onoliko koliko nedostaje zastupnika nacionalnih manjina', pojasnio je Maričić.

Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi propisuje da gradovi s više od tristo tisuća stanovnika imaju 51 zastupnika, ali Maričić napominje da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina omogućuje da lokalna samouprava izmjenama statuta omogući i veći broj pripadnika nacionalnih manjina, a samim tim i veći broj zastupnika u Skupštini.

Upitan zašto Ustavni zakon o nacionalnim manjinama nije primijenjen na lokalnim izborima 2013., s obzirom na to da je posljednje izmjene doživio 2011., Maričić odgovara kako je to pitanje za gradonačelnika Bandića.

'Prije 2013. nisam bio u Skupštini i ne znam zašto Bandić to tada nije predložio', rekao je Maričić.

Na opasku da se od političkih oponenata može čuti da se ovim potezom kupuju tri manjine i osigurava bolja pozicija u Skupštini, Maričić navodi da ne zna može li se želja za osiguravanjem većeg broja pripadnika nacionalnih manjina u Skupštini nazvati pokušajem predizbornoga inženjeringa ili demokratskim iskorakom.

Sanja Ožić, SDP-ova zastupnica i članica Odbora za Statut, Poslovnik i propise, smatra da je interesantan tajming u kojem se sve radi, dva mjeseca prije izbora.

'Predstavnici manjina su na prošlim izborima podržali Bandića pa je jednostavno zaključiti da je njemu najveći interes da na taj način osigura još šest ruku', smatra Ožić.

SDP se kao klub, doznajemo, nije dogovorio kako će glasati po ovom pitanju, ali na cijelu priču ne gleda blagonaklono.

Kazimir Ilijaš, HDZ-ov član Odbora za Statut, Poslovnik i propise, ističe da se izmjena ne može donijeti preko noći i da je potrebna široka javna rasprava o tome.

'O tome kako će glasati HDZ odlučit će stranačka tijela, ali mogu reći da o tome još nismo razgovarali. Ako budemo imali listu za manjine, onda bismo mogli imati i onu za Zagrepčane u dijaspori', kazao je Ilijaš.

Najžešći u kritici Bandićeva prijedloga bio je je HSLS-ov Darinko Kosor, a on smatra da je riječ o predizbornom inženjeringu pomoću krvnih zrnaca.

'Ovakav prijedlog je uvođenje segregacije. Zagrepčani bi se po njemu trebali natjecati kao Hrvati, Srbi, Bošnjaci. Koliko mi je poznato, nijedan grad EU-a nema predstavnike nacionalnih manjina. U Zagrebu smo svi Zagrepčani, borimo se za bolji grad i ne ide se na izbore kao pripadnik neke nacije.

Riječ je o predizbornom inženjeringu putem krvnih zrnaca s ciljem da Bandić dobije što više zastupnika. HSLS će podnijeti zahtjev za provjeru ustavnosti prijedloga. Radi se o podjeli građana po nacionalnoj osnovi i na neki način o novoj akciji stadion', zaključio je Kosor.