Kako stvari stoje, u Hrvatskoj se sprema novi referendum i to o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Inicijator je građanska inicijativa Istina o Istanbulskoj, koja je u utorak objavila i referendumsko pitanje te najavila da će se potpisi prikupljati u drugoj polovici svibnja. Ima li šanse ovaj pokušaj zaustavljanja primjene Istanbulske konvencije? Ustavnopravni stručnjak Mato Palić za tportal tvrdi: 'To je vratolomija, pucanj u prazno!' Evo i zašto
'Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?', glasit će pitanje na referendumu, ako dođe do njega.
Palić naglašava da je dalek put do referenduma i tvrdi kako ovakvo referendumsko pitanje nema šanse proći na Ustavnom sudu.
vezane vijesti
Spomenuta inicijativa mora u 15 dana prikupiti deset posto potpisa ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Kada se potpisi prikupe, predaju se Hrvatskom saboru koji potom od Vlade traži prebrojavanje. 'Kada se prebroje potpisi, onda se utvrđuje ima li ih dovoljno da se nastavi referendumski postupak.
Ako ih ima, onda je Sabor ovlašten Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu jesu li ispunjene pretpostavke za održavanje državnog referenduma', objašnjava postupak Palić. Dakle je li pitanje 'Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?' u skladu s Ustavom RH?
Palić tvrdi da nije. Kao prvi razlog navodi sljedeće: 'Iako u samom tekstu Ustava nema izrijekom navedeno ono o čemu se referendumom ne može odlučivati, ustavni međunarodnopravni standard je da nema referenduma o temeljnim pravima i da to nije pitanje koje je referendumska materija, nego je u isključivoj ovlasti zakonodavca', pojašnjava.
Na pitanje što je s referendumom o definiciji braka, koji je u Hrvatskoj održan u prosincu 2013., Palić napominje da brak nije temeljno pravo. 'Brak spada u drugu kategoriju prava i ona nisu temeljna, a ovo jest. To je ono što je organska materija. Ova materija o kojoj sada govorimo zaštita je tjelesnog integriteta, a to spada u temeljna prava i po praksi Ustavnog suda', uspoređuje.
Kao drugi razlog navodi da se u državama u kojima su izrijekom u tekstu Ustava navedene teme koje nisu pogodne za referendumsku odluku tamo u pravilu nalaze i međunarodni ugovori. 'Dakle međunarodni ugovori koji su u skladu s pravom dotične države i koji su ušli u njen pravni sustav, a o tome se ne može odlučivati na referendumu', pojašnjava Palić.
Treći razlog zbog kojeg bi ovo pitanje moglo pasti na Ustavnom sudu je sljedeći: 'Kada se napiše obrazloženje, jer za referendumsko pitanje mora se napisati obrazloženje, makar to nije zakonska obveza, već je praksa Ustavnog suda, pravni standardi za obrazloženje pitanja su stroži kod ocjene ustavnosti nego što su standardi obrazloženja kada se donosi zakon ili se mijenja ili dopunjava Ustav. Nije isto donijeti zakon na referendumu i u Saboru. Zato apsolutno ne vidim kako bi to moglo proći, no neka se prvo sakupe potpisi', dodaje.
Iz svega navedenog ne vidi na koji bi način ovo referendumsko pitanje moglo proći na Ustavnom sudu, uz uvjet da se prikupi dovoljan broj potpisa. 'Koja bi se to pravna vratolomija mogla dogoditi? To je pucanj u prazno!', poručuje Mato Palić.
