'Srbi i Hrvati skeniraju Stepinca', jedan je od naslova ispod kojega slijedi podsjećanje na to da je poglavar Svete Stolice svojedobno zaustavio proces kanonizacije zbog protivljenja Srpske pravoslavne crkve.

Unatoč interesima hrvatskih i srpskih medija za sastanak u Rimu, u press službi i elektroničkim medijima Vatikana nema vijesti o tome događaju.

Vjerski analitičar Draško Đenović ocijenio je kako 'i Srbima i Hrvatima treba biti jasno da sadašnjem Papi nisu toliko bitni kao što sami misle'.

'I jedni i drugi, zapravo, služe za potkusurivanje u dugoročnim planovima Vatikana. Papa Franjo je odavno rekao da nema ništa protiv svetosti Stepinca ni protiv Hrvata, ali da se našao u situaciji gdje bi ponovno moglo doći do napetosti između Katoličke i Pravoslavne crkve u cjelini i produbiti jaz između hrvatskog i srpskog naroda', objašnjava Đenović za beogradske medije.

Podsjećajući da prijepori o povijesnoj i duhovnoj ulozi Stepinca u vrijeme ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj traju već dulje vrijeme zbog različitih stajališta dviju crkava, mediji u Beogradu su uoči današnjeg sastanka u Rimu istaknuli kako na njemu 'neće biti rasprave', već će 'susret poslužiti da se pokaže dobra volja za rad tog povjerenstva', čije formiranje je potaknuo papa Franjo.

Prema najavama beogradskih medija, SPC u Vatikanu predstavljaju mitropolit zagrebački Porfirije mitropolit crnogorski Amfilohije, episkop slavonski Jovan, episkop bački Irinej te nekadašnji veleposlanik u Vatikanu profesor Darko Tanasković, a u ime Katoličke crkve su kardinal Josip Bozanić, mostarski biskup Ratko Perić, požeški biskup Antun Škovičević te povjesničari Mario Jareb i Jure Krišto.

U najavama sastanka navedeno je kako obje strane 'pripremaju bogatu dokumentaciju da se rasvijetli kontroverzni lik Stepinca'.

'Zadatak povjerenstva nije da raspravlja o svetosti kardinala Stepinca, jer je to već učinila Kongregacija za proglašenje svetim i blaženim. U našem razgovoru s Papom nismo čuli ništa o nekim novim povijesnim podacima koji bi spriječili proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca', izjavio je za Blic Želimir Puljić, član hrvatskog izaslanstva koje je nedavno posjetilo papu Franju.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je nakon prošlogodišnjeg posjeta Vatikanu i razgovora s poglavarom Katoličke crkve kako mu je papa Franjo rekao da ne želi neslogu u kršćanstvu zbog kanonizacije kardinala i nadbiskupa zagrebačkog u vrijeme NDH Alojzija Stepinca

'Papa mi je rekao kako nije njegova želja da dođe do neslaganja u kršćanstvu i da bi Stepinac bio prvi svetac kojeg ne bi priznala SPC te da on ne želi takav odnos u kršćanstvu', izjavio je Nikolić nakon posjete Vatikanu rujna 2015. godine.

Očekivanja od radne Mješovite komisije kojoj je moderator francuski svećenik-povjesničar

U HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' na temu kanonizacije Stepinca govorili su prof. dr. sc. ŽELJKO TANJIĆ, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. HRVOJE KLASIĆ s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i novinar SILVIJE TOMAŠEVIĆ.

Željko Tanjić smatra da kanonizacija Alojzija Stepinca, osnivanjem ove Komisije, nije postala političko pitanje. 'Ta Komisija je sazvana od poglavara Katoličke crkve i ja ne bih govorio u političkim terminima', rekao je. Ovo je zapravo čin ekumenskog dijaloškog približavanja i želje pape Franje da taj dijalog nastavi, smatra Tanjić i dodaje da svaki takav događaj i susret može imati određene društvene i političke implikacije.

'Ja mislim da je to, nažalost, najvećim dijelom ipak politički događaj', rekao je Hrvoje Klasić. 'Ovo nije komisija koja će odlučiti je li kardinal Stepinac svet. Ovo je komisija koja će raspravljati o njegovoj ljudskosti', smatra. 'Budući da povjesničari i svećenici koji sudjeluju u toj radnoj skupini nemaju mandat da nekoga imenuju i proglašavaju svetim, onda se postavlja pitanje što će tamo raditi. Očito ima stvari koje nisu potpuno jasne, smatra. 'Očito je da postoje neke dileme i ja pozdravljam ovu odluku pape Franje', rekao je Klasić.

Silvije Tomašević je malo prije emisije susreo kardinala Bozanića, koji mu je rekao da je vrlo zadovoljan današnjim tijekom razgovora. Tomašević je susreo i hrvatsku i srbijansku delegaciju, čiji su članovi bili zajedno na večeri. Rekao je da takvi sastanci nisu uobičajeni i da nikada do sada nije bila sastavljena komisija dviju crkava. Kada se nekoga proglašava svetim, uvijek postoje polemike i kritike, rekao je. Tomašević smatra da je ova Komisija prije svega ekumenska, ali i da ima politički prizvuk. Moderator Komisije je francuski svećenik koji je i povjesničar, pa se samim time želi dati smjer Komisiji - treba izučavati povijesne dokumente, a ne mišljenja o tome kakav je bio Stepinac.

Na upit o tome što zapravo Srpska pravoslavna crkva traži i želi dokazati, budući da želi da se otvore papinski arhivi, Klasić je rekao da se neće pojaviti ništa novo i senzacionalno. Mislim da je ono što već postoji dovoljno za neku vrstu predumišljaja i dodatnog objašnjenja, jer ove Komisije ne bi bilo da je sve bez ikakvog spora. Ipak, tu moramo govoriti i ovom, ljudskom, društveno- političkom angažmanu. Klasić tu konkretno misli na razdoblje NDH i komunistički period, uz koji se najviše i veže žrtva kardinala Stepinca. 'Ja osobno ne mislim da je Stepinac bio ratni zločinac niti da je poticao ili provodio zločine', rekao je. Klasić smatra da je Stepinčev najveći propust to što nije utjecao na one ispod sebe u hijerarhiji Katoličke crkve, a velik broj svećenika je, kako kaže, sudjelovao u ustaškom pokretu.

Tanjić je rekao da se tu sad postavlja pitanje okolnosti i konteksta. Gledajući sav kontekst vremena, trenutka i ostaloga, smatra da je pokazano da je kardinal Stepinac učinio maksimalno, ono što je po savjesti kao biskup mogao učiniti. Rekao je da je u studenom sudjelovao na jednom skupu, gdje je čuo tri vrste mišljenja srbijanskih povjesničara o Stepincu. Najviše zamjeraju Stepincu to što je pozdravio želju hrvatskog naroda za vlastitom državom. Drugo je to što je on oduvijek imao prijepor prema Srbima i pravoslavlju, što je također politički uvjetovano, pojasnio je Tanjić. Treće što mu zamjeraju jest da nije učinio sve - na način da je trebao kao Sv. Maksimilijan Kolbe završiti u bunkeru i tako se dati do kraja.