BEOGRAD - Nevladine udruge tim su se povodom na isti način obraćale srbijanskom predsjedniku još od veljače 2009. svakog 11. u mjesecu.

Pred novinarima i 30-ak okupljenih aktivista nevladinih udruga pročitano je pismo poslano srbijanskom predsjedniku, u kojemu se podsjeća da je 15. siječnja 2009. Europski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

U pismu, koje podupiru brojne nevladine udruge, među kojima Komitet pravnika za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo te Žene u crnom, kaže se da presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.

Europski parlament je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.

U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava, pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.

Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na prostoru bivše SFRJ. Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) isti su dan poduprli tu inicijativu, no srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haaškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Den Haagu.