Nakon dženaze koju je predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, počivaju posmrtni ostaci 6765 žrtava genocida u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka. Najmlađa žrtva pokopana u četvrtak je Beriz Mujić koji je 1995. godine imao 17 godina, a najstarija 68-godišnji Hamed Salić.

Na središnjoj komemoraciji u krugu memorijalnog centra u Potočarima, prvoj nakon što je Opća skupština UN-a 23. svibnja usvojila rezoluciju o uspostavi 11. srpnja kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Hamdija Fejzić, predsjednik organizacijskog odbora, kazao je kako je to za žrtve i članove njihovih obitelji potvrda važnosti njihove borbe.

No sve njih i dalje brine stalno nijekanje genocida iza čega stoje oni koji su taj zločin i osmislili te pružali utočište počiniteljima.

"Dug nas preživjelih je da se vraćamo u Srebrenici i u njoj gradimo budućnost", kazao je Fejzić poručivši kako srebrenički Bošnjaci neće odustati od svog grada. Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice, rekla je kako su ona i druge majke imale obvezu nakon svega odgojiti svoju djecu da nikoga ne mrze a da ljude dijele samo na dobre i loše.

Propuštena prilika

Kazala je kako joj je jako žao jer Srbija, odnosno njen predsjednik Aleksandar Vučić, nisu željeli biti među sponzorima rezolucije UN-a. Subašić misli kako je Vučić time propustio priliku postupiti poput Willyja Brandta i time stvoriti uvjete za zajednički život u miru.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da je njegova zemlja zahvalna prijateljima diljem svijeta koji su podržali rezoluciju UN-a jer će od sada 11. srpnja zauvijek biti međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Provedba te rezolucije je počela i nitko je ne može zaustaviti", kazao je Bećirović dodajući kako BiH želi i suradnju sa Srbijom koja je bila protiv rezolucije. Po njegovim riječima, tu suradnju ugrožava "velikodržavna politika režima u Beogradu koji očevidne poraze pokušava pretvoriti u pobjede".-

Predsjedatelj Predsjedništva BiH tvrdi kako je danas na djelu ista politika Srbije i vodstva bosanskih Srba kao 1992. godine samo što je sada umjesto Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića provode Vučić i Milorad Dodik. Deklaraciju tzv. svesrpskog sabora iz lipnja ocijenio je dokumentom opasnijim od memoranduma SANU iz 90-ih godina koji je postavio temelje velikosrpske ekspanzije i rata u bivšoj Jugoslaviji.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt također je podsjetio kako rezolucija UN-a izrijekom osuđuje nijekanje srebreničkog genocida a to je ujedno imperativ i za svakoga kome je stalo do istine i činjenica. Svaki zločin je zločin a tuđi zločini nisu nikakvo opravdanje za druge zločine, istaknuo je Schmidt.

Rekao je kako istupi iz Republike Srpske kojima se niječu ratni zločini i genocid i veličaju ratne zločine predstavljaju stalne uvrede za žrtve što bi se ubuduće moralo sankcionirati.

"Tu su nam potrebni dodatni napori", kazao je Schmidt podsjetivši kako je osobno intervenirao i ishodio da se osuđenim za ratne zločine zabrani kandidiranje na izborima a sudske presude izrečene pred inozemnim sudovima uvedu u kaznene evidencije u BiH.

Iskoristio je priliku kako bi ponovo poslao poruku da neće biti ništa od "mirnog razdruživanja" BiH što je najnoviji prijedlog čelnika bosanskih Srba Dodika, koji je za sada odustao od termina secesija čime je ranije prijetio.

Turski predsjednik poslao video poruku

Graciela Gatti Santana, predsjednica Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) koji je pravni sljednik Haaškog tribunala (ICTY), podsjetila je kako je sudski utvrđeno da je više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka likvidirano u strpnju 1995. a najmanje 30 tisuća Bošnjaka protjerano iz Srebrenice nakon pada enklave pod zaštitom UN. Na temelju tih činjenica međunarodni su suci i donijeli zaključak o počinjenju genocida zbog čega su, uz ostale, za taj zločin izrekli sedam kazni doživotnog zatvora.

"Ova su dva suda dala značajan doprinos u bori protiv nekažnjivosti", kazala je Gatti Santana dodajući kako je nužno da domaće pravosuđe u BiH nastavi tim putem i privede pravni preostale počinitelje koji su još na slobodi jer je to ključno za proces pomirenja.

Zaključila je kako je to jedini način da se krene naprijed i zaustavi širenje mržnje i daljih podjela.

Maida Gočević, ministrica za europske poslove u vladi Crne Gore, u ime svoje zemlje iskazala je solidarnost s obiteljima žrtava dok je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u video poruci istaknuo kako njegova zemlja neće dopustiti da se genocid u Srebrenici zaboravi ,a kazao je i kako se Palestincima danas ponavlja sudbina srebreničkih Bošnjaka kao i da će "oni koji su odgovorni za barbarstvo u Gazi odgovarati pred međunarodnom pravdom".