Dok se potpredsjednik SDSS-a i izabrani saborski zastupnik Milorad Pupovac zapitao je li prirodno to da predstavnika nacionalnih manjina nema u državnim tvrtkama, poput Hrvatskih šuma ili HEP-a, Mađari bi pak svoje predstavnike radije vidjeli u pojedinim ministarstvima
'Koliko je manjinama važno da budu u nekima od tih tvrtki, ne mogu procijeniti. U mađarskoj zajednici to ne smatram ključnim', odgovorio je za tportal izabrani saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics. Pripadnike svoje, ali i ostalih manjina, vidi na nižerangiranim operativnim funkcijama u pojedinim ministarstvima.
'Na zadnjem sastanku s predstavnicima nacionalnih manjina predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je kako će ovo biti vlada HDZ-a i Mosta te da političku odgovornost za ministarstva snose HDZ i Most, što mi se čini potpuno razumljivim i logičnim. Međutim, slobodno možemo dati prijedlog za niži rang operativnih funkcija po ministarstvima, vezano uz stvari koje su bitne manjinama', objašnjava Jankovics te je, sukladno tome, već proslijedio jedno ime iz redova svoje zajednice za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
O kome je riječ, kaže, za sada ne bi izlazio u javnost. 'Bilo bi dobro da se predstavnici nacionalnih manjina uključe u kurikulum, da imamo nekoga svoga jer se to tiče i nas u najužem smislu. No hoće li budući ministar to prihvatiti ili ne, politička je odgovornost onih koji će to i voditi', smatra Jankovics. Smatra da bi mogli, primjerice, imati čovjeka i u Ministarstvu poljoprivrede, odnosno u onim ministarstvima koja su im, kao i drugim manjinama, značajna i u kojima vide svoje životne interese.
Kajtazi: Prihvaćen je dio posebnog sporazuma, ali nastavljamo razgovarati
Individualni razgovor će se nastaviti sljedeći tjedan, potvrdio je za tportal zastupnik romske i drugih 11 manjina Veljko Kajtazi.
Potvrdio je da je HDZ u razgovorima prihvatio jedan dio posebnog sporazuma, no koje su konkretno stvari usvojene nije još želio otkriti.
'Što se tiče Nacionalne strategije za Rome, koju sam prije isticao, problem je što svi vode romsku problematiku a mi najmanje. Želimo da najveći dio odgovornosti preuzima romska zajednica. I što se tiče ovih ostalih 11 manjina koje zastupam, želimo povećati zaposlenost manjina u javnim ustanovama. Ne možemo tražiti ministre i državne tajnike, ali bi trebalo razmišljati o manjinskim kordinatorima u resoru socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ili nekoj upravi za manjine u Ministarstvu obrazovanja. Jednako tako mislimo da treba osnovati posebnu jedinicu u Vladinom Uredu za ljudska prava koja bi se posebno brinula za Rome', kaže Kajtazi.
Vrijeme je i da, dodaje Kajtazi, krovna organizacija Savez Roma u RH Kali Sara, koja okuplja čak osam županijskih vijeća romske manjine i više od 30 romskih udruga, dobije prostor iz kojeg može djelovati.
Radin: Nisam tražio zapošljavanja u poduzećima
Da se o posebnim sporazumima još mora razgovarati, kaže za tportal i zastupnik talijanske manjine Furio Radin. On je s HDZ-om uspio izmijeniti prioritetne točke za koje smatra da bi trebale biti u posebnom sporazumu, no zbog HDZ-ovih pregovora s Mostom te konzultacija na Pantovčaku, o detaljima još nisu stigli razgovarati.
Dok neki od njegovih kolega manjinskih zastupnika već otvoreno traže i pozicije u ministarstvima ili poduzećima, Radin kaže: Moje prioritetne točke se tiču prava manjine, a nisu povezane sa zapošljavanjima u javnim poduzećima i nacionalnim parkovima, iako mislim da je legitimno to tražiti.'
Radin zasad nije želio otkriti je li financiranje izdavačke kuće Edit među njegovim zahtjevima.
Podsjetimo, ove godine financiranje putem Ministarstva kulture za izdavačku kuću Edit, koja izdaje i časopis La Voce del popolo, srezano je za pola, a ministar kulture Zlatko Hasanbegović prije nekoliko mjeseci najavio je i dodatno rezanje.
'Edit je stavka koja uopće ne pripada Ministarstvu kulture, naše ministarstvo se ne bavi financiranjem manjinskih udruga, ovo je presedan, relikt, ugovor iz vremena kad su to dogovarali Furio Radin i Ivo Sanader u okviru nekog svog predizbornog sporazuma. No, to nije naša obaveza, i zato je ove godine odobreno pola sredstava, a ubuduće ni to, jer Ministarstvo kulture nema zapravo ništa s tim, rekao je prije nekoliko mjeseci za Novi list.
Na pitanje ne bi li država trebala naći novaca za list na jeziku manjine, Hasanbegović kaže: 'Naravno da država treba podupirati, ali svaka ustanova mora se prilagođavati i stanju na tržištu. Tko druge novinare pita kako im je, a pogledajte koliko je tu zaposlenih. Nije realno da oni opstaju, dok druge novine propadaju'.
Bilek: Nismo razgovarali o pozicijama u ministarstvima i poduzećima
Dobar dio posebnog sporazuma s HDZ-om već je usuglasio zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek.
'Postigli smo visok stupanj dogovora, ali treba neke prioritetne točke još doraditi. Ja vjerujem ako sve bude u redu, a sve ovisi o pregovorima HDZ-a s Mostom, da ćemo u idućih desetak dana sve dogovoriti', kazao je Bilek za tportal.
I dok neki drugi 'manjinci' spominju i konkretne pozicije po pojedinim ministarstvima, Bilek poručuje da toga u njegovom posebnom sporazumu nema.
'Što se tiče pozicija, nismo o tome razgovarali. Poseban sporazum odnosi se na češku i slovačku nacionalnu manjinu, vezano je uz komunalnu i socijalnu infrastrukturu, i pritom se ne radi samo o češkim i slovačkim domovima nego i o infrastrukturi na područjima gdje žive manjine. Radi se o školstvu, međudržavnim sporazumima. Bio sam prije nekoliko dana u Brnu gdje je završena prva faza izgradnje hrvatskog doma. Imamo i dogovor za projekte koje bi češka vlada sufinancirala u Hrvatskoj', kaže Bilek.