U Hrvatskoj se u utorak obilježava 23. obljetnica akcije kojom su hrvatska vojska i policija oslobodile zapadnu Slavoniju iz ruku pobunjenih lokalnih Srba i bivše JNA.

Koordinacija srpskih udruga obitelji nestalih, ubijenih i poginulih s prostora bivše Jugoslavije uputila je zahtjev da Hrvatska privede pravdi 'naredbodavce, organizatore i počinitelje ratnih zločina nad nevinim srpskim civilima u zapadnoj Slavoniji'.

'Umjesto što, više od 20 godina, hrvatski državni vrh svake godine slavi akciju 'Bljesak', civilizirano, humano i ljudski bi bilo da dužnosnici Hrvatske osude zločine', navodi koordinacija i traži 'javnu ispriku' obiteljima stradalih civila.

Na obredu su, uz obitelji i prijatelje stradalih i prognanih, bili predstavnici udruga obitelji poginulih i nestalih, predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta i predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruga Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

Predsjednica Udruge 'Suza' Dragana Đukić ukazala je na 'tragične posljedice' akcije Bljesak, podsjećajući da se i dalje mnogi vode kao nestali, unatoč obećanjima s najviše političke razine.

Đukić je podsjetila ne susret dvoje predsjednika država, Kolinde Grabar Kitarović i Aleksnadra Vučića u veljači kad je problem nestalih stavljen na prvo mjesto, ali je sve ostalo samo na obećanjima.

'Mi i dalje čekamo. Zločin se dogodio u zaštićenoj zoni UN-a. Ne možemo vjerovati da svijet i nitko ne stoji iza obitelji i da nitko nije osudio taj zločin… Ne možemo vjrovati da se u 21. stoljeću i poslije 23 godine samo priča kako su nestali ‘humanitarno pitanje’, a da rezultata nema, da majke koje i dalje čekaju posmrtne ostatke i ne mogu za svog života pokopati svoju djecu', poručila je.

Linta je Bljesak nazvao 'hrvatskom vojnom agresijom' koja predstavlja 'završni čin etničkog čišćenja Srba s prostora zapadne Slavonije'.

Navodeći da je u akciji 'protjerano više od 20.000 Srba i ubijeno oko 300 srpskih zarobljenika civila', ustvrdio je kako pred hrvatskim pravosuđem nitko nije procesuiran niti je osuđen ijedan nalogodavac.

'Više ništa ne očekujem ni od međunarodne zajednice, EU, Berlina, Washingtona. Očito je da geopolitički razlozi utječu da Hrvatska, kao lojalna članica zapadnog saveza, nema obvezu poštivati temeljne vrijednosti EU-a, a to su ljudska prava i antifašizam”, rekao je novinarima Linta.

Prema podacima Dokumentacijskog centra 'Veritas', u Bljesku su 1. i 2. svibnja 1995. poginule i nestale 283 osobe, među kojima 114 civila i 11 policajaca. Od 133 nestalih 59 je civila, uključujući 27 žena.