'Način na koji se uči povijest može potaknuti pomirenje unutar i između nacija. S obzirom na rizike manipuliranja poviješću, važnije je nego ikad promovirati nastavu povijesti koja pomaže obrazovanju svih mladih Europljana za demokratsko građanstvo i doprinosi nastanku zajedničkog europskog osjećaja pripadnosti', navodi se između ostaloga u Deklaraciji koju Hrvatska nije podržala, već je ostala suzdržana.

Ministrica Blaženka Divjak trebala je ići na ministarski sastanak Vijeća Europe u Pariz, no zbog izvanrednih okolnosti (štrajka) u našem obrazovnom sustavu morala je u posljednji čas odustati te je Hrvatsku predstavljao veleposlanik u Parizu Filip Vučak, objasnili su nam u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Srpski mediji idu korak dalje od šturih birokratskih riječi iz Deklaracije pa pišu da ako se ostvari ovaj projekt Vijeća Europe, Srbi i Hrvati, kao i cijela Europa, učili bi povijest na isti način, posebno kada se radi o Holokaustu.

Tamošnji ministar obrazovanja Mladen Šarčević kazao je da bi se projekt mogao ostvariti za pet godina i da bi pridonio realnijem sagledavanju suvremene srpske povijesti. Šarčević je pojasnio, prenosi B92, da je bit projekta to da se udžbenik povijesti temelji isključivo na znanstvenom pogledu i radu jer bi ga pisali sveučilišni profesori i stručnjaci iz svih europskih zemalja. Srbija je podržala Deklaraciju, a ministar Šarčević naravno nije propustio priliku istaknuti kako su Hrvati ostali suzdržani zbog Jasenovca.

Crnogorci, koje je u Parizu predstavljao ministar obrazovanja Damir Šehović, pišu da je predloženo uspostavljanje Opservatorija za predavanje povijesti u Europi, kao inovativnog, politički neutralnog koncepta, koji doprinosi snaženju povjerenja i suživota u višenacionalnim i višekonfesionalnim društvima.

Na upit tportala kakav je hrvatski stav prema projektu, iz hrvatskog Ministarstva obrazovanja odgovorili su da je Hrvatska aktivno sudjelovala na svim pripremnim sastancima na kojima se raspravljalo o tekstu. Deklaraciju su podržale 23 države, a Hrvatska je načelno podržala Deklaraciju i moći će joj naknadno pristupiti, poručili su.

Opservatorij, o kojem se govorilo, trebao bi poticati međudržavnu suradnju u kontekstu učenja i podučavanja povijesti te promicati najzanimljivije inicijative utemeljene na takvom učenju povijesti koje njeguje vrijednosti sadržane u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Europskoj kulturnoj konvenciji. Također, objašnjavaju, Opservatorij bi pripremao periodička izvješća o udžbenicima i kurikulumima država potpisnica te upućivao neobvezujuće preporuke utemeljene na najboljim praksama država potpisnica. Ministrica Divjak u Bruxellesu je ranije i osobno razgovarala s francuskim ministrom obrazovanja i, napomenuli su, dala podršku projektu.

Projekt Vijeća Europe nema veze s ranijim pokušajem stvaranja jedinstvenog povijesnog udžbenika na regionalnoj razini.