Izložba ‘Varvaria / Breberium / Bribir: razotkrivanje slojeva’ otvorena je u četvrtak navečer u Hrvatskome povijesnom muzeju (HPM), a njezin postav posvećen je vjerojatno najvažnijemu lokalitetu rane hrvatske povijesti o kojemu šira javnost zna malo ili nimalo, bez obzira na važnost dosadašnjih otkrića.

Autori izložbe su Kristian Gotić, Nikolina Mađar i Nikolina Uroda, a postav i vizualni identitet potpisuju Lana Kovačić, Željko Kovačić i Maja Glavinić.

Izložba se sastoji od šest cjelina - Povijest istraživanja, Bribirska glavica prije dolaska Rimljana, Antička Varvaria, ranosrednjovjekovni Berberium, Rod Šubića bribirskih - župani, kneževi, banovi, Sumrak Bribira.

Izložba je realizirana kroz suradnju HPM-a, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeja grada Šibenika, a njezina osnovica arheološki je materijal, pronađen na Bribirskoj glavici- jednom od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatsko koji je, istaknula je ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar, zbog povoljnoga prometnog i strateškoga položaja oduvijek imao funkciju utvrde.

Taj arheološki materijal bribirskoga srednjovjekovnog sloja predstavljen je pak u širem povijesnom kontekstu, putem prvorazrednih pisanih povijesnih izvora te likovnih i umjetničkih djela, od kojih je dio prvi put izložen tako da tvori jedinstvenu kulturno-povijesnu cjelinu.

Potaknuti mjerodavne da shvate važnost daljnjeg istraživanja

Stručnjaci su suglasni kako je posve nezasluženo što šira javnost tako malo zna o tome važnom nalazištu, pa je tako jedan od ciljeva izložbe potaknuti mjerodavne institucije da shvate kolika je važnosti daljnjeg istraživanja te zaštite i prezentacije toga lokaliteta.

Ciljevi su i pokazati povijesni kontinuitet života na Bribiru, te upozoriti da muzeji koji su pripremili izložbu (HPM i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) nemaju stalni postav, da se izborom građe istakne njihov nacionalni značaj i međusobno nadopunjavanje muzejskih fundusa, te da se naglasi interdisciplinarnost arheologije, historiografije i povijesti umjetnosti koja se ogleda u koncepciji izložbe.

Na izložbi o Bribiru javnost može prvi put vidjeti sadržaj groba ratnika iz Vaćana, mjesta pored Bribirske glavice, koji je dio fundusa Muzeja grada Šibenika, odnosno prvi put je izložen rekreirani nalaz, bez kostiju, s prikazom kako su ostaci ratnika iz Vaćana pronađeni zajedno s predmetima među kojima su i staklena boca te franački mač.

Ratnik iz Vaćana zanimljiv je i po tomu što je to tipičan starohrvatski grob sličan onima u Biskupiji kod Knina , a uobičajeno je bilo da su ljudi toga doba, krajem 8. i početkom 9. stoljeća, pokapani s oružjem iako je to zakon i zabranjivao. Kod ovoga su ratnika pronađeni mač i komplet ostruga, odnosno konjanička oprema. Analiza kostiju pokazala je da je čovjek bio orijentalnoga porijekla, iz Cipre ili iz Sirije.

Javnost prvi put može vidjeti i presliku stranice kodeksa koji se čuva u knjižnici u Münchenu a na kojoj je prikazan Mladen II., sin Pavla Šubića Bribirskoga, sa svojim osobnim liječnikom.

Posjetitelji će moći saznati i gdje se prvi puta spominje ime bribirskoga župana, u povelji Petra Krešimira IV. iz 1069. godine koja je donesena u prijepisu jer original nije sačuvan.

Na arheološke slojeve, koji sežu do kasnoga srednjeg vijeka HPM pružio je nadgradnju iz svojega fundusa, a to se naslanja na plemićki rod Šubića Bribirskih.

Ravnateljica Brstilo Rešetar rekla je kako je teško  vjerovati da bribirski lokalitet nije uključen u kurikul povijesti, naglasivši da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja nema stalni postav nacionalne povijesti.