Za povijesni razvoj hrvatskog naroda 1918. je bez sumnje bila prijelomna, navode iz HPM-a, dodajući da krajem te godine Hrvatska raskida sve državnopravne veze s Austro-Ugarskom Monarhijom i ulazi u novu jugoslavensku zajednicu.

Izložba će, najavljuju, dati pregled važnijih ratnih i političkih događaja tijekom 1918., ukazati na specifične društvene pojave te objasniti povijesne procese koji su utjecali na život stanovnika Hrvatske u posljednjoj ratnoj godini. Ponudit će 518 izložaka – muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe koja se čuva u hrvatskim baštinskim ustanovama te manji broj predmeta posuđen od inozemnih ustanova i privatnih vlasnika.

Odabrana građa pritom je, ističu, raspoređena u pet tematskih cjelina koje prate kronološki slijed od početka 1918. do sredine 1919.

Prva cjelina s naslovom preuzetim iz suvremene narodne uzrečice 'Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita' ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji obilježeno sve otvorenijim nezadovoljstvom stanovništva, nemirima u vojnim redovima, dezerterstvom i zahtjevima da se rat što prije završi.

U drugoj cjelini, 'Vrijeme deklaracija', predstavljene su različite i međusobno suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Treća cjelina, 'Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena država Slovenaca, Hrvata i Srba!' središnji je dio izložbe. Predstavlja osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918.

U četvrtoj cjelini nazvanoj 'Između želje i stvarnosti' predstavljeno je kratkotrajno, ali značajnim događajima ispunjeno razdoblje postojanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a u petoj cjelini, 'Nemirni mir', predstavljen je ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. te rješavanje jadranskog pitanja na Mirovnoj konferenciji u Parizu tijekom prve polovine 1919.