Ministrica je istaknula kako izložbu otvara na dan kad se diljem Europe i svijeta ljudi prisjećaju završetka Prvoga svjetskog rata i brojnih žrtava koje je taj Veliki rat donio. Tema Prvoga svjetskog rata nas je povezala s drugim državama u Europi te potaknula da promislimo što se to u našoj i europskoj povijesti dalje događalo, rekla je dodavši kako je Prvi svjetski rat bio prijeloman događaj u modernoj europskoj povijesti s dalekosežnim i kobnim posljedicama koje se reflektiraju sve do 21. stoljeća.

Obuljen Koržinek podsjetila je na projekt 'Memorijalna baština Prvoga svjetskog rata' koji je rezultirao detaljnim i minucioznim detektiranjem i identificiranjem te opisom spomenika podignutih žrtvama diljem Republike Hrvatske.

Izložba je ključni događaj kako bi se rasvijetlilo nasljeđe Velikoga rata i što je ono ostavilo našim nacionalnim državama kao tegobno nasljeđe koje se nastavilo kroz 20. stoljeće u različitim političkim i ratnim događajima. Naglasila je kako su sudbinska pitanja iz nasljeđa Prvoga svjetskog rata razriješena tek ratnih devedesetih godina.

Ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar napomenula je kako je, za razliku od ove izložbe, na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja. Sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima naglasak stavlja na prijelomnu točku, odnosno na društvene i političke događaje koji su se našli pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Izložbu otvaramo na simboličan nadnevak koji, istaknula je, označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata.

Prijeporni trenutci hrvatske povijesti

Izložba se bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na tijek hrvatske povijesti, rekla je Brstilo Rešetar dodavši kako Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje se odgađa do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu.

Izložena građa je, naglasila je autorica izložbe Andreja Smetko, raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka 1918. do sredine 1919. godine. Time su markirani prijeporni trenutci hrvatske povijesti, dodala je.

Prva cjelina, koja nosi naslov 'Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita', ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi. Istaknula je kako je u tom okviru i podcjelina 'Život na bojištu' koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918.

Podcjelina 'Život u pozadini' upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom, rekla je Smetko dodavši kako je predstavljena i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.

Druga cjelina 'Vrijeme deklaracija', napomenula je, prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.

Treća cjelina 'Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!', prikazuje osnivanje Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918.

U četvrtoj izložbenoj cjelini 'Između želje i stvarnosti' predstavljeno je razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a u peta cjelina 'Nemirni mir' govori o ulasku Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

'Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je podcjelinom 'Prosinačke žrtve', a s nekoliko odabranih izložaka naznačen je centralistički i monarhistički karakter nove države i politika Srbije', rekla je Smetko.

Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir, rekla je Smetko dodavši kako izložba završava s time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata i dalje ostaje otvorenim.

Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu HPM-a, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije. Iz građe Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Hrvatski državni arhiv (HDA) izložio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda HDA, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina. Manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena Države SHS i njezinog ulaska u Kraljevinu SHS nadoknađen je novinskim materijalom. Autori ambijentalnoga likovnog postava izložbe su Damir Gamulin i Antun Sevšek.

Izložba je otvorena do 19. svibnja 2019.