SPS, kao drugi partner u vladi, ne prihvaća da novu vladu, uz Demokratsku stranku (DS) Borisa Tadića kao glavnog partnera SPS-a, čini samo LDP bez Ujedinjenih regiona Srbije (URS) Mlađana Dinkića jer, po Dačićevim riječima, SPS ne želi da vlada ovisi o Jovanovićevu LDP-u.

Koalicija oko DS-a i koalicija oko SPS-a zajedno imaju 111 zastupničkih mjesta, a minimum za parlamentarnu većinu i formiranje vlade je 126 od ukupno 250. Za ostvarenje parlamentarne većine njima bi bio dovoljan LDP, koji je sa svojom koalicijom dobio 19 zastupničkih mjesta.

Zbog neslaganja SPS-a sa stajalištima LDP-a oko Kosova i Republike Srpske još uvijek postoji mogućnost da bi umjesto LDP-a u vladu mogao ući URS, a u svakoj od potencijalnih kombinacija za formiranje parlamentarne većine ne isključuje se da bi u njoj mogle biti i manjinske stranke i koalicije, koje imaju ukupno deset zastupnika.

Koalicija oko SPS-a i dalje pregovara s DS-om, kazao je Dačić, navodeći kako sastavljanje vlade ne koči njegova stranka već da Dinkićev URS nije prihvatljiv za Tadićev DS. Dinkićeva stranka bila je i do sada u vladajućoj koaliciji, no Dinkić je posljednjih godinu dana otvoreno kritizirao Tadića da je uz funkciju predsjednika države kao čelnik DS-a uzurpirao i premijersku dužnost.

Objašnjavajući stajalište SPS-a o neprihvaćanju vlade u kojoj bi bio samo LDP, bez URS-a, Dačić je kazao da, ako bi vlada ovisila o LDP-u, SPS nije siguran kakva bi bila državna politika prema Kosovu i Republici Srpskoj.

Koalicija oko SPS-a u ponedjeljak je boravila kod predsjednika Tomislava Nikolića u sklopu redovitih konzultacija o formiranju nove vlade, a Dačić je po završetku sastanka novinarima rekao da će ta koalicija, ako ne uspiju razgovori sa DS-om, čiji se nastavak očekuje, razgovarati s drugim političkim strankama, prije svega s dosadašnjom vodećom oporbenom Srpskom naprednom strankom (SNS), koja je na izborima osvojila najveći broj zastupničkih mandata – 73.

Dačićev SPS je, sa svojom koalicijom, na parlamentarnim izborima 6. svibnja postao treća po jakosti politička snaga. Dačićev SPS i Tadićev DS bili su glavni partneri u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji, a uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, održanog 20. svibnja, neformalno su se dogovorili o zajedničkoj uspostavi nove vlasti unatoč tome što je relativni pobjednik parlamentarnih izbora, s najvećim pojedinačnim brojem glasova, bio SNS.

Dosadašnje procjene bile su da će koalicije okupljene oko tih dviju stranaka vjerojatno zajedno formirati novu vladu, a da će SNS ostati u oporbi, no nakon nedavnog izbora Nikolića za predsjednika države porasla je mogućnost da novu vladu predvodi SNS, koji je donedavno predvodio Tomislav Nikolić, i Dačićev SPS.

Premijer vlade koju bi predvodili DS i SPS najvjerojatnije bi bio Boris Tadić, a predsjednik Tomislav Nikolić do sada je više puta rekao da će mandat za sastav nove vlade povjeriti onome tko uspije sastaviti parlamentarnu većinu.

Srbijanski parlament konstituiran je 31. svibnja u novom sazivu, nakon što su potvrđeni zastupnički mandati za svih 250 novih zastupnika, a dosadašnja vlada radi u tehničkom, odnosno ograničenom kapacitetu do izbora nove vlade.

Srbijanski ustav predviđa da vlada mora biti formirana u roku od najviše 90 dana nakon što je konstituiran parlament te da, ako ne bude formirana u tom roku, parlament biva raspušten i moraju biti raspisani novi izbori, koji se moraju održati u roku 60 dana od dana raspisivanja.