Ako službeni Zagreb zaista uspije nametnuti Srbiji da tijekom pristupnih pregovora prihvati postavljene uvjete od kojih je jedan i potpuno priznavanje presuda Haškoga suda, to bi značilo da bi Beograd bio prisiljen prestati osporavati vojno redarstvenu operaciju Oluja i nazivati je zločinačkom. Nesporno je da je Haški sud Oluju proglasio legitimnom operacijom i potpunim prihvaćanjem svih presuda Haškoga suda Beograd bi morao prihvatiti i tu činjenicu
Zagreb je opetovano tijekom summita zemalja EU-a i zapadnog Balkana u Parizu, kako je kazao u utorak na konferenciji za medije ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, tražio da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine kojim se Srbija proglasila mjerodavnom za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991. bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.
U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih te osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže da kod priznavanja presuda Haškoga suda ima više dimenzija. 'Imate dimenziju oko priznavanje Oluje legitimnom operacijom, potom dimenziju odnosa prema genocidu u Srebrenici i činjenicu da je neformalno, ali stvarno jednim dijelom judikature Haškog suda otvoreno pitanje agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku što može biti važno ako dođe do osuđujućih presuda šefovima srpske Službe državne sigurnosti (SDB) tijekom rata Frenkiju Simatoviću i Jovici Stanišiću.
Gjenero kaže da je definitivno presuđeno da je Oluja bila legitimna operacija hrvatske države i nakon što bi pristali na hrvatske uvjete u Beogradu barem službeno ne bi smjeli nazivati zločinom. 'Vi bez nekakvog uspostavljanja tranzicijske pravde ne možete uspostaviti održivo pomirenje, koliko je Haški sud bio traljav, ipak je bio jedan od mehanizama uspostavljanja tranzicijske pravde', smatra Gjenero.
Vučić je prije summita u Parizu spomenuo da su pred regijom značajni datumi - 11. srpnja 'kada će tenzije ponovo biti podignute zbog Srebrenice i 4. kolovoza, kada će Hrvati slaviti, a Srbi žaliti - to je za njih najsretniji, a za nas je svakako jedan od najtužnijih dana u srpskoj povijesti'.
'To su stvari koje moramo gledati kako da prevladamo i umjesto da stalno pričamo o 1995., da pokušamo pričati o 2025. i svemu onome što trebamo učiniti', poručio je Vučić u znatno blažem tonu nego prethodnih godinu kada je Oluju nazivao najvećim pogromom srpskog naroda, najtužnijih danom u srpskoj povijesti i strašnim zločinom, pa čak i genocidom kojeg se trebaju sramiti oni koji su ga počinili. Srbija osporava i proslavu Dana domovinske zahvalnosti koji se obilježava u spomen na operaciju Oluja 5. kolovoza svake godine.
