Srbija će od od 1. rujna i službeno dobiti javne bilježnike, nakon što je u nedjelju srbijanski parlament usvojio set od tri pravosudna zakona kojima je notarima i formalno omogućen početak rada
Srbija je posljednja zemlja u regiji koja uvodi javne bilježnike jer ta služba već postoji u svim državama proizašlim iz bivše Jugoslavije.
Srbijanski zastupnici usvojili su Zakon o ovjeri potpisa, rukopisa i prijepisa, Zakon o prometu nekretnina te dopune Zakona o sudskim taksama, a potom i glasovali za odluku kojom se utvrđuje i kako 'postoje osobito opravdani razlozi' da ti propisi stupe na snagu i prije roka propisanog uobičajenom procedurom - osmog dana od objavljivanja u 'Službenom glasniku'.
Tom odlukom će javni bilježnici već u ponedjeljak biti službeno uvedeni u posao.
Notari u Srbiji će u prvoj fazi potpuno preuzeti ovlasti od općina i sudova za ovjeru ugovora o prometu nekretnina, ali će u prvih šest meseci dijeliti sa sudom nadležnost za ovjeru potpisa, prijepisa i rukopisa.
U Beogradu će raditi 43 notara, u drugim mjestima u Srbiji 51, a u konačnici će Srbija, kako je planirano, imati ukupno 371 javnog bilježnika.
Ministar pravde Nikola Selaković istaknuo je da će javni bilježnici 'profesionalno i materijalno jamčiti za ispravnost i zakonitost svakog pravnog posla' koji ovjere svojim pečatom.
Kritizirajući pojedina rješenja u zakonu, oporba je ukazala na problem koji je imalo pravosuđe u Hrvatskoj, navodeći primjere zloporaba iz prakse kad su 'javni bilježnici, u dogovoru s drugim zainteresiranim osobama, prolongirali ili odbijali ovjeru' isprava i dokumenata.
Oporba smatra kako bi 'i za građane i za državu' bilo svrhovito omogućiti paralelnu nadležnost javnih bilježnika, sudova i općina 'sve dok se notarski sustav ne uhoda' i da nema potrebe žuriti da se bilježnike uvede u posao baš 1. rujna.
Srbija se obvezala da će ubrzano provesti pravosudne reforme kako bi čim prije u pregovaračkom procesu o članstvu u Europskoj uniji otvorila poglavlja 23 i 24, koja se odnose na funkcioniranje pravne države.
