Opći izbori koji su u Srbiji bili raspisani 26. travnja, ali su otkazani nakon uvođenja izvanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa, održat će se konačno u nedjelju 21. lipnja. Da ishod izbora u Srbiji uistinu već dugo nije bio ovako izvjestan, smatra mr.sc. Krševan Antun Dujmović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu (IRMO)
Favoriti su naprednjaci (SNS) aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njihovi vodeći koalicijski partneri, socijalisti (SPS) šefa diplomacije Ivice Dačića. Oporbene stranke podijeljene su u dva tabora - koaliciju Savez za Srbiju, koja bojkotira izbore, te niz oporbenih stranaka, koalicija, pokreta i organizacija što sanjaju da će ulaskom u parlament uspjeti uzdrmati zasad apsolutnu vlast koalicije predvođene SNS-om. Iako bi kao predsjednik trebao biti neutralan, Vučiću to ne pada na pamet te se lista SNS-a reklamira pod njegovim imenom.
Nakon što je dio oporbe najavio da će bojkotirati izbore Vučić je odlučio sniziti izborni prag kako bi olakšao prolaz u parlament nizu satelitskih stranaka što će održavati privid demokratske borbe. Bira se 250 zastupnika, pravo glasa ima nešto više od 6,5 milijuna glasača, a Srbija provodi izbore i na Kosovu jer ga smatra svojom pokrajinom. Ondje će se glasanje provesti u sredinama u kojima živi srpska zajednica.
'Očekuje se da će Srpska napredna stranka predsjednika Aleksandra Vučića osvojiti čak 60 posto glasova ili više. Na parlamentarnim izborima 2016. godine SNS je osvojio malo ispod 50 posto, a ovaj put Vučiću izgleda neće trebati ni koalicijski partneri za sastavljanje vlade', smatra Krševan Antun Dujmović.
Time bi, dodaje, Vučić mogao samo ojačati svoju ionako vrlo čvrstu vlast u Srbiji. Za to su dva razloga, kaže: 'Vučić se pokazuje kao jak lider, onaj koji ima volje i snage riješiti i upustiti se u rješavanje problema statusa Kosova. Srbija snažno podržava i Republiku Srpsku u BiH i nameće se kao lider u regiji. Sve je to važno srpskoj javnosti. Sreća za Vučića je vrlo povoljna ekonomska konjunktura prije koronakrize - prošle godine zabilježen je rast BDP-a od 4,2 posto.'
Također, mediji su uglavnom vrlo pozitivno nastrojeni prema njemu, a druga stvar je nikad slabija oporba.
'Prosvjedi koji su krenuli 2018. godine nikad nisu dostigli kritičnu masu koja bi ugrozila Vučićevu vlast, a on je sa stranačkom mašinerijom uvijek znao odgovoriti na oporbene izazove. Opozicija nema jake lidere', smatra stručnjak te navodi da se, recimo, Boško Obradović, čelnik Dveri, nedavno fizički obračunao s političkim oponentom ispred Narodne skupštine u Beogradu.
Također, nastavlja, velik dio oporbe odlučio je bojkotirati izbore, a onda je njen navodni lider Sergej Trifunović ipak odlučio predati izbornu listu Pokreta slobodnih građana i tako izigrao druge oporbene čelnike.
'Ovakva neujedinjena i nevjerodostojna opozicija ne ulijeva povjerenje građana koji često vide u SNS-u jedini ispravan put za Srbiju', navodi naš sugovornik.
Uz to, objašnjava, Vučić je profitirao uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida-19 jer je uspio u prikazivanju sebe kao čvrstog lidera koji će poduzeti sve potrebne mjere da suzbije zarazu. Očigledno mu, smatra naš sugovornik, ni dugi policijski sati koje su građani Srbije proveli zatvoreni u svojim domovima nisu naštetili.
'Koristio je i pošiljke maski i druge medicinske opreme iz Kine da bi promovirao Srbiju i njene veze s tom dalekoistočnom zemljom. U tom smislu mu ni srbijanski turisti koje je zaustavila grčka granična policija nakon otvaranja granica nisu nimalo naštetili', kaže Dujmović te naglašava da bi nakon što dobije novi i sigurni mandat glasača Vučić trebao odletjeti na pregovore s kosovskim Albancima u Washington.
Srbija je, podsjeća, već izvela veliku diplomatsku akciju u kojoj je diljem svijeta 18 zemalja povuklo priznanje Kosova i Vučić će izvući maksimalne ustupke, svjestan da će, barem u dogledno vrijeme, teško povratiti kontrolu nad nekad južnom srpskom pokrajinom. U Srbiji se, ističe, govori i o rješenju tog problema po modelu odnosa Danske i Farskih otoka.
'Prije bilo kakve mogućnosti da i razmisli o tome da uistinu prizna Kosovo tražit će razmjenu teritorija s Kosovarima. Plan je to koji podržava Amerika, a njegov arhitekt je Richard Grenell, specijalni izaslanik za Kosovo, direktno odgovoran američkom predsjedniku Donaldu Trumpu', mišljenja je Dujmović.
Grenell je bivši američki veleposlanik u Berlinu te je u ovom trenutku jedan od glavnih kreatora američke vanjske politike u Europi i ima neograničeno povjerenje predsjednika Trumpa.
Amerika će se i na ovaj način, smatra Dujmović, nastojati nametnuti kao zemlja koja rješava probleme u Europi, za razliku od EU-a, ošamućenog Brexitom i koronakrizom. U tom pogledu Kosovo, Srbija i predsjednik Vučić važni su i za američku vanjsku politiku, kao i za Trumpa i nadolazeće mu predsjedničke izbore.
'Budući da se očekuje kontinuitet vlasti u Srbiji, ne očekuju se značajnije promjene u odnosima s Hrvatskom. Ipak ćemo pozorno morati pratiti razvoj situacije u svom susjedstvu, kao i u Crnoj Gori, u kojoj je situacija prilično napeta uoči rujanskih izbora, tako i na Kosovu, jer ova zbivanja imaju velik utjecaj i na samu Hrvatsku', zaključio je Dujmović.