Deset hrvatskih tvrtki čije se nekretnine nalaze na području Srbije podnijelo je tamošnjim vlastima prijedloge sporazuma o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa odnosno zaštiti imovine dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ
Nijedan od tih sporazuma još uvijek nije odobren, a prema podacima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, od ukupno 25 dosad podnesenih prijedloga za sporazumnim rješavanjem imovinskih pitanja samo su tri dobila suglasnost Vlade Srbije. Riječ je o slovenskim poduzećima koja potražuju svoju imovinu na teritoriju Srbije.
Prema uredbi srbijanske Vlade, krajem ove godine istječe rok za podnošenje zahtjeva za povrat imovine koje tvrtke iz ostalih država sljednica imaju na području Srbije, a zamrznuta je početkom rata. Među hrvatskim kompanijama koje sporazumom nastoje doći do svoje imovine na području Srbije su Kraš, Luka Rijeka, Inker Zaprešić, zagrebačka Poljoopskrba, Franck, kao i Agro-Tovarnik, odnosno poljoprivredna zadruga Tovarnik te tvrtka Merkantile.
Prijedlozi parafiranih sporazuma što su ih te kompanije dogovorile s kompanijama koje koriste njihove nekretnine na području Srbije pregledani su u srbijanskom Ministarstvu ekonomije, koje je izradilo i informaciju o potrebi davanja suglasnosti na nacrte sporazuma, te je kompletna dokumentacija upućena ostalim ministarstvima na očitovanje, kao i Agenciji za privatizaciju te srbijanskoj Republičkoj direkciji za imovinu.
Tek nakon što te institucije daju svoje mišljenje, Ministarstvo ekonomije 'izradit će konačan prijedlog vladi za davanje odnosno uskraćivanje suglasnosti na predmetne sporazume', objasnio je za Novi list Nenad Ilić, posebni savjetnik za pravna pitanja u srbijanskom Ministarstvu ekonomije.
Ranije verzije uredbe srbijanske vlade sadržavale su načelo sporazumne podjele imovine između prijašnjih vlasnika i sadašnjeg korisnika nekretnine. U slučaju izostanka sporazuma nekretnina bi išla u privatizaciju, dok bi se raniji vlasnici pokušali naplatiti iz prihoda od prodaje.
Protiv takvog načela bunila se i Hrvatska i ostale zemlje sljednice, navodeći da je suprotan sukcesijskom ugovoru. Nova uredba postupak mijenja, pa će, ako nema sporazuma o povratu imovine, udjele u kapitalu poduzeća koje koristi imovinu odrediti srbijanska Agencija za privatizaciju na temelju podataka o poslovanju poduzeća u prethodnoj godini. To znači da bi hrvatske tvrtke koje potražuju svoju imovinu u Srbiji mogle dobiti udjele u vlasništvu srbijanskih poduzeća koja tu imovinu koriste gotovo dva desetljeća.
