Ministri država članica EU-a u ponedjeljak se nisu uspjeli dogovoriti oko davanja statusa kandidata Srbiji, pa je odluka odgođena do sastanka šefova država ili vlada 9. prosinca u Bruxellesu. Najveće nepovjerenje prema Beogradu iskazuju Njemačka, Austrija, Velika Britanija i Nizozemska, koje traže od Beograda da učini više na normalizaciji odnosa s Kosovom.

Ključni uvjeti za dodjelu statusa kandidata Srbiji su dogovor o predstavljanju Kosova na međunarodnim skupovima i uklanjanje barikada, doznaje Blic iz vrha vlasti u Beogradu.

'Kosovo SBUN 1244'

Šef srpskog pregovaračkog tima Borislav Stefanović danas će u Bruxellesu pokušati ispuniti prvi uvjet, predlažući da na regionalnim skupovima prištinski predstavnici sudjeluju pod oznakom 'Kosovo SBUN 1244' (prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a kojom se jamči suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije).

Prema informacijama Blica, nakon maratonskog sastanka Vijeća ministara EU-a, stavovi Njemačke i Austrije znatno su ublaženi te su povećane šanse Srbije za kandidatski status. Njemačka navodno više ne traži normalizaciju odnosa s Kosovom, već 'unapređenje odnosa', pri čemu se od Srbije traži i da omogući ostvarivanje mandata Kfora i Eulexa.

Predsjednik Srbije Boris Tadić u ponedjeljak je priznao da postoje 'velike šanse da Srbija ne dobije pozitivno mišljenje' te dodao da to ne bi bio definitivan poraz na putu prema eurointegracijama, 'već jedna izgubljena bitka'.

'Do 9. prosinca može se još dosta toga učiniti', smatra Tadić, upozoravajući da bi novi akt nasilja mogao dodatno udaljiti Srbiju od statusa kandidata.

Pozvao je institucije Srbije da učine sve da se zaštite integritet i životi ljudi na Kosovu, a Srbe na Kosovu da uklone barikade na prijelazima, jer one 'nisu obrana, već ugrožavanje njihovih interesa'.

'Ne znam hoćemo li i nakon uklanjanja barikada na sjeveru Kosova dobiti status kandidata, ali ako se to ne dogodi, ne smijemo odustati', izjavio je Tadić u iščekivanju konačne odluke Europskog vijeća.

Guardian: Povratak Rusije i Turske

Britanski Gurdian podsjeća da su prošlog tjedna u sukobima s kosovskim Srbima ozlijeđeni mnogi njemački i austrijski vojnici u sastavu Kfora, što je intenziviralo krizu čiji 'utjecaj uvelike nadilazi taj siromašni, prašnjavi kutak jugoistočne Europe'.

Komentirajući moguću odgodu dodjele kandidatskog statusa Srbiji, neimenovani čelnik međunarodne organizacije na području bivše Jugoslavije izjavio je za Guardian da bi Zapad mogao duboko pogriješiti ako kazni Srbiju. 'To bi bila katastrofalna strategija. Razbješnjena, frustrirana Srbija mogla bi prouzročiti nevolju svugdje, na Kosovu, u BiH, u Crnoj Gori. Bila bi to crna rupa.'

No prijestolnice Europske unije, pogođene egzistencijalnom i financijskom krizom, nemaju puno apetita za proširenje bloka nakon pridruživanja Hrvatske. Prije osam godina, europski čelnici obećali su da će otvoriti vrata Unije svim bivšim jugoslavenskim republikama, kao i Albaniji.

Strahuje se da bi u slučaju da Zapad digne ruke od Balkana, neki drugi igrači mogli povećati utjecaj u regiji koja, zbog svog položaja, stoljećima predstavlja plijen za velike sile, piše Guardian.

Nakon integracije Slovenije i Hrvatske – zapadnih, katoličkih krajičaka bivše Jugoslavije – u EU i NATO, na pladnju ostaju Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija – države podijeljene na pravoslavne Slavene i europske muslimane. Takva situacija može rezultirati borbom za utjecaj između Putinove Rusije, koja paradira kao zaštitnik pravoslavlja, i Turske, vodeće sile europskih muslimana sa sve utjecajnijom vanjskom politikom.