Srbija želi mnogo veću aktivnost u Dunavskoj komisiji, poručio je u petak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u razgovoru s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlićem Radmanom, predsjednikom Dunavske komisije, koja u Beogradu obilježava sedam desetljeća od osnutka
'Srbija je zainteresirana za veće aktivnosti u okviru Dunavske komisije, s ciljem što efikasnijeg iskorištavanja plovnosti i vodnog potencijala Dunava, u svrhu razvoja trgovinske razmjene i ekonomske suradnje', priopćeno je poslije sastanka Vučića i Radmana.
Dunavska komisija međunarodna je organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz Dunavom čiji je cilj slobodna plovidba tom rijekom i zaštita interesa dunavskih zemalja. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke, a Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.
vezane vijesti
Naglašavajući kako je Dunav, poslije ruske rijeke Volge, najduža europska rijeka, Vučić je nazvao Dunav 'nezaobilaznim faktorom za razvoj prometa, trgovine i drugih oblika suradnje europskih zemalja kroz koje protječe'.
Dunavska komisija ima 11 zemalja članica, dok status promatrača ima još 10 država.
Države članice Dunavske komisije su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Srbija i Ukrajina a sjedište organizacije je u Budimpešti. Prošle godine za predsjednika tog tijela izabran je hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Goran Grlić Radman.
'S obzirom na to da zemlje članice EU-a, kao i zemlje kandidati za članstvo, čine većinu u Dunavskoj komisiji, ona aktivno surađuje s EU-om i sudjeluje u europskim projektima', naglašeno je u razgovoru srbijanskog šefa države i ambasadora Radmana.
Ranije danas potpredsjednica vlade Srbije i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović poručila je kako vjeruje da će i u budućnosti Dunavska komisija pridonositi razvoju, investicijama i boljem životu građana u zemljama članicama, regiji i Europi u cijelosti.
