Znate li što je srpanjska rupa? E, pa to je pojava koja hrvatski turizam, prema riječima resornog ministra Darka Lorencina, prati posljednjih 40 godina. Upravo na taj način Lorencin je jučer pokušao opravdati loše srpanjske rezultate, no njegovim opravdanjem i korištenjem sintagme 'srpanjska rupa' mnogi su ostali šokirani
Nevjericu, ali i smijeh zbog izjave ministra turizma Darka Lorencina nije mogao sakriti ni bivši predsjednik saborskog Odbora za turizam i HDZ-ov gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, koji dobro poznaje prilike u hrvatskom turizmu.
Kakva crna rupa?! Da je takvu izjavu dao netko tko ima zimmer frei, rekli bi - 'a čovjek se ne razumije, nećemo mu zamjeriti'. Ali ako to dolazi od jednog ministra, to je previše neozbiljno. Kakva srpanjska rupa? Ministar je postavljen da rješava probleme, a ne da se žali', kaže Cappelli za tportal.
Ovo je, kaže Cappelli, prva godina da se raspravlja o minusima u turizmu. 'Ne sjećam se kada smo imali tako loše rezultate. A ministrovo tumačenje da se to događa zadnjih 40 godina, to je debakl, to je sramotno', kaže nam Cappelli, koji i kao gradonačelnik Malog Lošinja svaki dan svjedoči tome da gostiju nema kao prethodnih godina i da oni koji su i došli manje troše.
Znalo se, kaže Cappelli, prethodnih godina tu i tamo dogoditi da je neki tjedan u srpnju malo slabiji što se tiče potrošnje, ovisno o tome kada padaju praznici i godišnji u Hrvatskoj i zemljama iz kojih dolaze gosti. 'Bude malo varijacije, međutim ovakav pad... u zadnjih pet do šest godina nije bilo tako loše. Znam da će na kraju ministar Lorencin doći sa svojim podacima i demantirati me te reći da je na kraju sezona ipak bila u plusu. No pad potrošnje ne može demantirati, a dokaz za to je i što je ministar Lalovac rekao da ima preko milijardu kuna manje prihoda od PDV-a', pojašnjava Cappelli.
Prvih pet mjeseci bilo je, kaže HDZ-ov gradonačelnik, katastrofa po broju gostiju, no taj minus se poništio u lipnju. No ako se usred ljeta govori da je srpanj loš, onda definitivno nešto nije u redu, dodaje Cappelli.
'Ne možete to nadoknaditi u devetom mjesecu jer je tada drugačiji način turizma. Tada dolaze umirovljenici, a ne mladi koji troše. Gosti tada dolaze u polupansion, dakle doručak i večeru, eventualno preko dana odu na neki izlet i u 22 sata idu spavati. Deveti mjesec neće nadoknaditi raniju lošu potrošnju', pojašnjava Cappelli.
Lorencinova 'srpanjska rupa' mogla je nastati, prema Cappellijevom tumačenju, jedino zbog 100 milijuna kuna koji lani nisu potrošeni za promociju. 'Prenijeli su 100 milijuna kuna iz 2013. na ovu godinu. Da su to tada potrošili, možda bi rupa bila tri, a ne 13 dana. Marketinški su loše, nekvalitetno pripremili sezonu. Kadrira se, direktora HTZ-a nemamo, direktori stranih predstavništava se biraju usred sezone', pobrojao je Cappelli razloge za loše rezultate.
Uniline: Rezultati su loši jer se pomaknuo vrhunac sezone
Razlog zbog kojeg je u lipnju i prvom dijelu srpnja zabilježen loš rezultat u turizmu u vodećoj domaćoj turističkoj kompaniji Unilineu nalaze u promjeni sezonalnosti, odnosno pomicanju sezone.
'Riječ je o trendu koji je u blažoj mjeri započeo prije dvije godine dok u tekućoj sezoni doživljava svoj vrhunac. Naime visoka sezona donedavno je podrazumijevala period od 1. srpnja do 1. rujna, međutim već nekoliko godina evidentan je kasniji početak visoke sezone te produljenje u rujan, tako da i ove godine rezultati govore u prilog činjenici da je termin 15. srpnja - 15. rujna zamijenio nekadašnji. Takav trend raste iz godine u godinu i možemo konstatirati da više nije riječ o slučajnosti, već jasnim promjenama navika i potreba korisnika turističkih usluga. Ove godine tome dodatno pridonose i nepovoljni vremenski uvjeti, potpuno neuobičajeni za srpanj, no rujan bi mogao nadoknaditi dio srpanjskog minusa', kažu u Unilineu.
Vrhunac sezone tako će biti u kolovozu i rujnu, i to zbog, dodaju u Unilineu, nižih cijena u drugoj polovici ljetne sezone te sve povoljnijih vremenskih uvjeta u istom periodu.
'Iako se prve godine, kada je ovaj trend zamijećen, pretpostavljalo da je riječ o izoliranom slučaju, kontinuitet kojim se događa već nekoliko godina jasno pokazuje da je riječ o promjenama u sezonalnosti. Zanimljivo je da to ipak nije primjetno na svim tržištima. Tako smo početkom ljetne sezone imali pojačan broj dolazaka s tržišta Rusije te zemalja Skandinavije. U kasnijim mjesecima bilježimo najveći rast bukinga s tržišta Njemačke i Italije. Primjerice, samo tijekom kolovoza i rujna očekujemo porast dolazaka Talijana od čak 16 posto. Znajući kako je spomenuto tržište prijašnjih godina proživljavalo stagnaciju u emitivnom poslovanju, ovaj rezultat nas posebno raduje', kaže Vladimira Ghiraldo iz Unilinea.
