Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko potvrdila je da je dobila poziv iz Zagreba da bude svjedok Hrvatske u sporu protiv Srbije za genocid. Biserko je, u intervjuu tjedniku Vreme, rekla da u tome ne vidi ništa sporno, prenosi Blic
'Ono što je po mom mišljenju sporno je odnos države prema većini onih građana koji su proteklih godina bili pozivani svjedočiti u postupcima protiv srpskih dužnosnika pred bilo kojim međunarodnim sudom', ocijenila je Biserko. Budući da su obje strane u sporu - Srbija i Hrvatska - dostavile sudu listu svojih svjedoka, vjerujem da je informaciju pustio državni vrh, rekla je Biserko.
On je dodala da je, vidjevši svoje ime na popisu svjedoka, netko iz srpskog pravnog tima tu vijest proslijedio vrhu države, a oni medijima, prenosi Blic. 'E, sada, budući da je stanje u društvu kaotično i da se - s obzirom na situaciju u policiji, u tajnim službama, među ekstremističkim i radikalnim grupama - ne može pouzdano utvrditi tko zapravo ovom zemljom vlada, pojavljivanje mog imena u kontekstu svjedoka hrvatske strane u tužbi za genocid protiv Srbije očito je sračunat potez s ciljem da se izložim novim pritiscima, šikaniranju, da se zastrašim', ocijenila je Biserko.
Podsjetimo, nakon što je u javnost puštena informacija da će Biserko biti svjedok Hrvatske u procesu koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu srpski mediji obrušili su se na aktivisticu, a novine Informer su čak pozvale na njezino protjerivanje iz zemlje. Ona je podsjetila da nije prvi put da se protiv nje vodi kampanja s namjerom, kako je rekla, da se 'zastraši, otjera iz zemlje i slično'. 'Tim prije što se moj pristanak da svjedočim u tom procesu tretira kao izdaja. Pritom ljudi zaboravljaju kakav je bio taj rat', istaknula je Biserko.
Ona je naglasila da bi povlačenje tužbi bio znak sazrijevanja naših političara i društava, korak k uspostavljenju ozbiljne regionalne suradnje. 'Jer ovako se još uvijek gledamo preko nišana', rekla je Biserko i dodala da je Hrvatska kao uvjet za povlačenje tužbe Srbiji postavila tri zahtjeva: rješavanje pitanja nestalih osoba, procesuiranje raznih zločina i definiranje granice na Dunavu. 'Bavila sam se ljudskim pravima i to kao osoba kojoj pripadnost bilo kojoj etničkoj grupi - ni Srbima ni Hrvatima ni Bošnjacima - ne znači mnogo. Naprosto ne postojim na taj način; ne osjećam i ne mislim tako. I s tim u skladu živim i radim. Dakle pratim procese, bilježim, analiziram', rekla je Biserko.
