KARAMARKO U KNINU

Srpski političari još šire svoju priču na osnovu laži i mitova

Bionic
Reading

Dan 5. kolovoza jedan je od najvećih dana u hrvatskoj povijesti, poručio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko iz Knina, a osvrnuvši se na kritike koje na račun proslave Dana pobjede dolaze iz Srbije, kazao je da srpska politika ne može sa susjedima korespondirati bazirajući politiku na mitovima, poluistinama i nesitinama. Postojanje dvaju protokola na središnjoj svečanosti obilježavanja 20. obljetnice Oluje - jednog Vlade i Sabora, a drugog predsjednice Republike i gradonačelnice Knina, Karamarko ni danas nije htio komentirati

'Tu smo zbog velikog Dana i predsjednika Tuđmana koji je snivao i osmislio ovu Hrvatsku, tu smo zbog naših branitelja i taj dio (protokola) ne bih komentirao', kazao je Karamarko.

Upitan tko je kriv za dva protokola, Karamarko je rekao da ne zna te da to ne treba pitati njega jer nije šef protokola, a nije želio komentirati ni premijerovu odluku da ne govori na svečanosti u Kninu: 'Ne znam, pitajte premijera'.

Karamarko je naglasio da je obljetnica Oluje jedan od najvećih dana u hrvatskoj povijesti te je pozvao srpske političare da kažu što misle o projektu Velike Srbije koji je propao prije 20 godina - 5. kolovoza, upravo u Kninu, u oslobodilačkoj akciji hrvatskih snaga 'Oluji'.

'Danas je poseban dan, jedan od najvećih u hrvatskoj povijesti-dan kad smo oslobodili Domovinu, kada je upravo u Kninu završetkom Oluje slomljen san o Velikoj Srbiji', rekao je Karamarko novinarima na Kninskoj tvrđavi nakon podizanja hrvatske državne zastave i otkrivanja spomenika prvom hrvatskom predjedniku Franji Tuđmanu.

Danas je, dodaje, dan ponosa, časti i veselja, ali i tuge i sjećanja na 'sve momke' koji su dali živote za Hrvatsku te je nazvao neozbiljnima postupke iz Srbije gdje je danas proglašen dan žalosti u povodu 20-e obljetnice Oluje.

'Srpski političari još uvijek šire svoju političku teoriju i priču na osnovu nekakakvih poluistina, laži i mitova i opet pokušavaju nametnuti hrvatskom narodu nekakvu kolektivnu odgovornost', kazao je Karamarko te podsjetio da se Hrvatska samo branila s obzirom na to da je trećina njena teritorija bila okupirana.

'Volio bih da srpski političari razmišljaju o tih pet godina okupacije i što je to značilo za građane hrvatske nacionalnosti koji su ubijani i protjerani', kazao je Karamarko i istaknuo da su Hrvati s okupiranih područja protjerivani s vrećicama u rukama.

'Što je sa njima, oni su bili sretnici jer su preživjeli - o tome ne pričamo nego pričamo o odlasku srpskog stanovništva. Žao nam je zbog toga, ali taj odlazak bio je planiran u stožeru Slobodana Miloševića', kazao je Karamarko i dodao: 'Bilo bi vrijeme da se srpski političari distanciraju od velikosrpske politike Slobodana Miloševića i plana stvaranja Velike Srbije na teritoriju Hrvatske. Neće proći, tako da ih pozivam da doista kažu što misle o projektu Velike Srbije koji je ovdje propao'.

Upitan gdje su Hrvatska, branitelji i hrvatski narod danas u odnosu na ono što su sanjali, Karamarko je HRT-u odgovorio da su svi svjesni poražavajućih brojeva od 100.000 iseljenih mladih ljudi u zadnje tri i pol godine: 'Naši branitelji i dr. Franjo Tuđman sanjali su o tome da uđemo u NATO i EU, a sada kad smo ušli volio bih da je sve to kvalitetnije. Danas se borimo za kvalitetu života da bi opravdali žrtve svih naših mladića koji su dali život za Hrvatsku'.