Predstavljajući članovima parlamentarnog odbora za vanjsku politiku godišnje izvješće svog ministarstva o kretanjima u međunarodnim odnosima i vanjskopolitičkom položaju Slovenije, Erjavec je kazao da se Slovenija, kao i EU, susreće s kriznim izazovima u Ukrajini,  na Bliskom istoku, turbulencijama izazvanim Brexitom i pitanjima Europe više brzina, no da je za slovensku politiku posebno važno pitanje regionalne stabilnosti u najbližem susjedstvu.  

"Bilo je razdoblje kad smo mislili da Balkan ide u pravcu veće stabilnosti, ali se situacija tamo pogoršava. To je za nas izuzetno važno pitanje pa i s gospodarskog vidika, jer s tim poručjem ostvarujemo 5 milijardi eura razmjene. Svaka nestabilnost na tu razinu trgovine može utjecati", kazao je Erjavec.  

Odnosi Slovenije sa susjednim državama i državama u regiji su općenito dobri, kazao je Erjavec, dodavši da s Hrvatskom postoje otvorena pitanja oko arbitraže, vina teran i Ljubljanske banke, te da je u zadnje vrijeme došlo i do pitanja s Austrijom oko statusa slovenskog jezika u Koruškoj, ali da vjeruje kako će to biti riješeno na odgovarajući način, što mu je prilikom nedavnog posjeta Ljubljani zajamčio i koruški zemaljski poglavar Peter Kaiser.

 Što se tiče zamisli o Europi "više brzina", opciji o kojoj se razmišlja vezano uz budućnost EU-a nakon odlaska Velike Britanije, Erjavec je kazao da Slovenija spada među one članice integracije koja želi napredovati bržim tempom, iako se zalagala za produbljivanje suradnje svih 27 članica, no da će se razgovori o tom konceptu dodatno ubrzati nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj ove jeseni.

 "Moramo nastaviti s dobrim radom i dobrim ekonomskim rezultatima, te poštovati kriterije za suradnju u Schengenu i eurozoni", kazao je Erjavec.  "Na vladi smo analizirali sve moguće scenarije, pa i onaj da se ne uvrstimo u bržu skupinu članica, ali ne radi se o tome hoće li nas netko primiti i voli li nas ili ne, nego je sve ovisno o tome da učinimo sve kako bi se u toj skupini i stvarno našli", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova.  

Prema riječima Erjavca, njegovo je ministarstvo već napravilo i preliminarnu analizu o utjecaju Brexita na Sloveniju, a kasnije će ocjene donositi "fazno", prema tome kako se budu odvijali pregovori između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske komisije.

 Erjavec je istaknuo da je važan dio djelovanja slovenskih diplomata tzv. gospodarska diplomacija. Prema njegovim riječima, vanjska politika Slovenije može se najvećim dijelom kanalizirati preko Europske unije, dok s gospodarskom politikom to nije slučaj jer je slovenski BDP najviše ovisan o vanjskoj potražnji i izvozu, a poduzeća na vanjskim tržištima teško mogu djelovati ako ih tamo ne podrži mreža slovenskih diplomatsko-konzularnih predstavništava.  

Slovenija nastavlja i jačanje gospodarske i investicijske suradnje s Ruskom Federacijom i to na područjima za koja ne vrijede sankcije zbog ukrajinske krize, ali podržava politiku EU-a prema Rusiji i ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost, kazao je među ostalim šef slovenske diplomacije.