Graditelji bolnica, škola, vrtića i hidroelektrana moraju izraditi seizmološku studiju prije gradnje, dok ostale - graditelje sportskih borilišta, kazališta, kina, robnih centara... - zakonodavac obvezuje da istraživanja moraju provesti za one građevine u kojima će 'trajno ili trenutačno boraviti više ljudi, piše Večernji list
ZAGREB - Investitori sami procjenjuju hoće li naručiti takvo istraživanje, pri čemu se prečesto 'štedi' za skupe građevine na istraživanju koje je poskupljuje tek za promil, piše Večernjak.
'Za Arenu Zagreb provedeno je takvo istraživanje, ali ni za jednu drugu dvoranu sagrađenu u povodu rukometnog SP-a. Nema ga ni za Dinamov stadion, ali je izrađeno za trgovački centar West Gate kod Zaprešića', spominje primjere Vladimir Kuk, voditelj seizmološke službe RH.
Investitori se kockaju protupotresnom sigurnošću svojih zgrada jer im država ne osigurava temeljni dokument, seizmološku kartu, svojevrstan 'katastar trusnosti', u koji bi zavirili prije projektiranja. Najsvježija seizmološka karta koju imamo potječe još iz prve polovice osamdesetih godina prošloga stoljeća. Stara je, a i tada je služila jedino za prostorno planiranje.
'Potrese nije moguće predvidjeti, ni kad će ni gdje će se dogoditi. Već sagrađenim zgradama ne može se mnogo pomoći ako nisu planirane na temelju seizmoloških istraživanja. Novima da, ali to ovisi o volji investitora', kaže Vladimir Kuk.
U slučaju potresa ili veće katastrofe Državna uprava za zaštitu i spašavanje hipotetski bi na teren u roku od 24 sata poslati tri tisuće ljudi, rekao je ravnatelj DUZS-a Damir Trut u emisiji 'Otvoreno'. DUZS u skladištima ima šatore u kojima može zbrinuti 10.000 ljudi, a i na robnoj rezervi ima dovoljno hrane. Također, u Hrvatskoj postoji tridesetak pasa tragača koji su obučeni za potragu za zatrpanim žrtvama.
Zamjenik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske, general Slavko Barić istaknuo je kako bi vojska na raspolaganje, u slučaju katastrofe, mogla staviti osam tisuća ljudi.
