Čak 40 milijuna Pakistanaca okupi se svake večeri pred svojim malim ekranima i gleda 'Alif Laam Meem', islamsku verziju kviza 'Tko želi biti milijunaš?'. Nagrada: stan, hodočašće u Meku za dvije osobe i 2,8 milijuna rupija. Popularnost ovog trivijalnog šoua samo je jedan primjer kako religija igra dominantnu ulogu u Pakistanu, piše Le Figaro
Svake večeri u 19,30, Geo TV, najgledaniji TV kanal u Pakistanu, emitira islamsku verziju 'Tko želi biti milijunaš'. Emisija se zove 'Alif Laam Meem', što su zapravo tri slova arapske abecede koja se mogu naći na početku nekih sura (poglavlja) u Kuranu.
'Salam Alaykoum (dobra večer)', pozdravlja voditelj Junaid Jamshed, inače bivši pakistanski pjevač. Jamshed, nekada uredno obrijan, a danas s molitvenom kapom i dugom gustom bradom, nedavno je ponovno otkrio islam. U publici žene obavezno nose veo ili nikab.
Jamshed pozdravlja prvog natjecatelja.
'Dobrodošao, Adnane, moj brate', kaže Jamshed. Adnan je nasmijan, ali nervozan 30-godišnji muškarac koji je nekada bio direktor multinacionalne kompanije Procter & Gamble prije nego što se posvetio proučavanju Kurana. Ako uspije odgovoriti na 15 pitanja, on osvojit će stan, hodočašće u Meku za dvije osobe i 2,8 milijuna rupija, što je oko 23.000 eura.
Voditelj odmah prelazi na prvo pitanje: 'Od koliko komada tkanine se sastoji odjeća koju nosi hodočasnik u Meku?'
'Dva', kaže Adnan bez oklijevanja.
'Je li to vaš konačni odgovor?'
'Da.'
'Allah Akbar. Bog vam čestita, brate', kaže Jamshed.
Adnan nije odgovorio na peto pitanje i odlazi kući sa 20.000 rupija (160 eura). Činjenica da je igra teška ne obeshrabruje kandidate. Geo TV zaprimila je između 30.000 i 40.000 prijava odmah u prvom tjednu emitiranja, a procjenjuje se da kviz prati 30 do 40 milijuna ljudi, dakle jedan od pet Pakistanaca. Ono što je zanimljivo jest to da je 'Alif Laam Meem' osobito popularan među ženama i mladima između 18 i 25 godina.
Uspjeh emisije pokazuje koliko su Pakistanci fascinirani religijom ovih dana.
'Pakistanci prakticiraju svoju vjeru sve više i više, a to žele pokazati u javnosti', kaže Imran Aslam, šef Geo TV.
Rifaat Husar, 59-godišnji profesor na Sveučilistu Quaid-I-Azam u Islamabadu, dijeli isto mišljenje.
'Šezdesetih i 1970-ih mogao sam putovati po cijeloj zemlji s djevojkama', prisjeća se on i dodaje: 'Mogli smo mogli piti alkohol u javnosti, jesti tijekom dana za vrijeme mjeseca Ramazana. Sada je to nemoguće. Danas su žene u nikabu brojnije i na kampusu sveučilišta, a i na ulicama Islamabada.'
Pakistan prolazi kroz krizu identiteta. Islamska Republika Pakistan osnovana je 1947. čime se muslimanima dala vlastita zemlja u potkontinentalnom dijelu. Utemeljitelji su mislili da je nemoguće da se integriraju u Indiji, koja je uglavnom hinduistička zemlja, ali oni nikada izričito nisu ni rekli da bi islam trebao biti dio nacionalnog identiteta.
Pitanje religije postalo je osobito važno nakon 2001. kada su se u Pakistanu počele javljati prve podjele. Na sjeveroistoku zemlje talibani se bore protiv vojske u ime islama. Za njih je pakistanska vlada sramotna budući da je u savezništvu sa SAD-om.
'Religija je sveprisutna u medijima. Priča se o džihadu, fundamentalizmu. Dakle, to je ono što ljude zanima, a posebno mlade', dodao je Aslam.
Dvije trećine Pakistanaca mlađe su od 30 godina. To je statistika koje je Aslam itekako svjestan te je kao šef televizijske postaje vrlo zainteresiran za kapitaliziranje. On već planira pokrenuti još jednu sezonu 'Alif Laam Meema' nakon ljetne pauze.