U ovom trenutku osim za Hrvatsku, podaci su dostupni još za Austriju, Finsku, Njemačku, Mađarsku, Irsku, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Slovačku, Sloveniju, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, izvijestilo je ovih dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, koje financira provedbu ESS-a u Hrvatskoj, uz najavu da će podaci o većem broju zemalja biti objavljeni u studenom.

Podaci su dostupni za više od 200 pitanja i usmjereni na teme kao što su identitet, vrijednosti, demokraciju i vladu, imigraciju, zdravlje i blagostanje, institucionalno i društveno povjerenje, klimatske promjene itd.

Debelo na dnu

Hrvatska je debelo na dnu po pitanju povjerenja u političare, političke stranke, državni parlament i pravosuđe, a na posljednjem mjestu je i po povjerenju u policiju - iako tu nešto manje odskače od ostalih.

Hrvati ne vjeruju ni Europskom parlamentu, kao ni Ujedinjenim narodima, s tim da su prema Bruxellesu skeptičniji samo Britanci, a prema East Riveru - Slovenci.

Nadalje, Hrvati su uvjerljivo najnezainteresiraniji za politiku, najsnažnije potiru tezu da politički sustav dopušta ljudima upliv u vladajuću politiku, najviše od svih osjećaju se onemogućenima da preuzmu aktivnu ulogu u političkoj grupi... Ne osjećaju se ni sposobnima sudjelovati u politici - Hrvati su tu predzadnji; a manje samopouzdanja iskazali su samo Slovaci.

Zanimljivo, Hrvati su i 'najneposlušniji' u odnosu na politički autoritet: uvjerljvo najviše ih je odbacilo tvrdnju da državi treba maksimalna lojalnost prema vođama.

Političare ili vladine dužnosnike najmanje kontaktiraju Mađari, a Hrvati su odmah iza njih, baš kao što je to slučaj i po pitanju učestalosti potpisivanja peticija.

Ekonomija, demokracija, imigracija, religija...

Očitujući se o zadovoljstvu svojim životom općenito, Hrvati su peti od dna: nezadovoljniji od njih su Slovaci na samom dnu, a potom Mađari, Britanci i Litavci. Najzadovoljniji su Švicarci, Austrijanci i Finci. Po pitanju zadovoljstva vladom i ekonomskom situacijom u zemlji, nezadovoljniji od Hrvata su samo Britanci, a po pitanju stanja demokracije, nezadovoljniji su samo Mađari.

Iznenađujuće, Hrvati su točno u sredini po zadovoljstvu s obrazovanjem: u ovoj kategoriji, na vrhu su Norvežani, a na dnu Mađari. Prilično su homofobni: samo Litavci, Mađari i Slovaci iskazuju veće neslaganje s tvdnjom da su gay ljudi slobodni živjeti kako god to sami žele, dok su samo Mađari, Slovaci i Austrijanci pokazali snažnije uvjerenje da imigrantima druge rase ili etničke grupe nema mjesta u njihovoj zemlji. Također, religiozniji od Hrvata su samo Slovaci.

S druge strane, Hrvate prilično brinu klimatske promjene - veću zabrinutost pokazuju samo Nijemci, Austrijaci i Slovenci - iako su predzadnji, nakon Slovaka, po osjećaju osobne odgovornosti u tom segmentu.

Navedeni pokazatelji samo su dio opsežnog istraživanja, dok će analize i interpretacije segmentiranih rezultata u idućim danima i tjednima objavljivati prof.dr.sc. Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, inače nacionalni koordinator hrvatskog tima u ovom istraživanju, na portalu Sociologija.hr. Taj portal i inače tematizira ključna područja znanstvenog proučavanja hrvatskog društva, a u svojoj najavi ističe da objavljeni podaci omogućuju usporedbu različitih obilježja hrvatskog društva u međunarodnoj perspektivi kao i uvid u dinamiku njegovih promjena od 2008. godine.

Govoreći za tportal o važnosti ovog istraživanja, prof. Bagić istaknuo je da je Europsko društveno istraživanje u doslovnom smislu infrastruktura za društvene znanosti jer omogućava komparativni uvid u stavove i raspoloženje hrvatskih građana u usporedbi sa stanovnicima 30-ak drugih država Europe, ali i praćenje tih promjena kroz vrijeme.

'Bez takvog infrastrukturnog istraživanja nemoguće je doista razumjeti što se zapravo događa u našem društvu. Nažalost, Hrvatska jedno vrijeme nije sudjelovala u ovom istraživanju pa imamo jednu vremensku rupu, ali se nadam da će i ubuduće resorno ministarstvo razumjeti važnost ovog infrastrukturnog projekta i nastaviti ga podržavati', rekao je prof. Bagić.

Što se tiče gore navedenih rezultata, izvučenih s ESS-ovog portala, prof. Bagić ukazuje da ti podaci pokazuju ono što sociolozi već neko vrijeme znaju – u Hrvatskoj vlada izrazito visoka razina skepse građana prema političkim i demokratskim institucijama u usporedbi sa drugim državama.

'Rekao bih da je to posljedica dubokog razočarenja procesom tranzicije, kada smo imali jako velika očekivanja koja iz perspektive mnogih građana nisu ostvarena. Kada su u pitanju političke institucije i akteri, mislim da je nepovjerenje u njih poruka aktualnoj političkoj eliti da se bavi sporednim temama, uglavnom identitetskog karaktera, te manipulira njima kako bi 'zarobila' građane u emotivnim vrtlozima umjesto da se međusobno natječu idejama i rješenjima konkretnih životnih problema građana', kazuje prof. Bagić.

Dobar primjer političkog djelovanja koje izazva navedeno nepovjerenje vidjeli smo, kaže, na nedavnim izborima za EU parlament, kada su mnogi političari u prvi plan stavljali raspravu o 'kršćanskim temeljima Europe' kao nekakvo ključno pitanje kampanje, navodeći tobožnje argumente kako se radi o važnom pitanju koje će utjecati na konkretne europske politike, što građanima nije bilo uvjerljivo.

'Što građani misle o takvoj politici na kraju su pokazali niskom izlaznošću na te izbore', zaključio je prof. Bagić.

Uspjeh hrvatskog tima

Inače, ESS ima status konzorcija europske istraživačke infrastrukture (European Research Infrastructure Consortium - ERIC), a koordinacijska ustanova za sudjelovanje Hrvatske je zagrebački Filozofski fakultet. Izvješćujući o dostupnosti podataka ESS-a za Hrvatsku, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih poručilo je da je hrvatski nacionalni tim ponovo uspio dovršiti sve aktivnosti vezane uz provedbu ovog istraživanja među prvima te osigurati raniju objavu podataka kako bi oni što prije bili na raspolaganju zainteresiranim istraživačima. Više informacija o objavljenim podacima dostupno je na mrežnim stranicama ESS-ERIC-a.