Predsjednik HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika Hrvoje Marušić u Splitu je objavio da ova stranka 'nije a priori protiv istraživanja Jadrana', ali je oštro kritizirao način na koji se projekt pokušava pokrenuti, kao i ponašanje ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, koji 'kao da je ministar u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Saudijskoj Arabiji'
Po Marušićevim tvrdnjama, još uvijek nepotvrđenim, jedna istraživačka platforma trebala bi biti smještena u Splitskim vratima, odnosno između Brača i Šolte, te bi time trećoj putničkoj luci na Mediteranu bio zatvoren pristup. Još jedna bi se trebala nalaziti 'ispred Rogoznice', a treća tek nekoliko milja od Dubrovnika, pa bi kruzeri navodno trebali voziti slalom između platformi.
'Nisu poštovane procedure i cijeli proces je netransparentan, iako postoji velik interes ljudi za ovaj problem. Svijetu ne prijeti opasnost od ljudi koji čine zlo, već od onih koji im to dopuste. Ako im mi to dopustimo, krivnja je i na nama’, kazao je Marušić.
Pozvao je da se Hrvatska umjesto energenata 19. i 20. stoljeća okrene onima za 21. stoljeće - dakle suncu, vjetru i vodi - dok je ministru Vrdoljaku poručio da se uhvati gospodarskih trendova i statistika koji su godinama u slobodnom padu.
Kako bi prisnažio HDZ-ovu tezu o štetnosti eksploatacije Jadrana za turizam, predsjednik Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske Joško Stella upozorio je da su se već na nedavnom sajmu u Berlinu partneri raspitivali ‘što je to s platformama u Hrvatskoj’, što dokazuje da je turizam osjetljiva biljka.
‘Da dođe do zagađenja, imali bismo problem jer je Jadransko more poluotvoreno i trebalo bi barem pet godina da se očisti. To znači pet godina bez turizma, a računica je vrlo jednostavna: pet puta 7,5 milijardi eura, dakle šteta bi iznosila preko 35 milijardi eura. Svima je jasno da je ona nemjerljiva i daleko veća. Tko će to nadoknaditi - investitori? Smiješno!’, kazao je Stella.
‘Prihod od turizma u Hrvatskoj iznosi sedam i pol milijardi eura godišnje, a platforme bi nam donijele svega milijardu. Samo u našoj županiji 20 tisuća iznajmljivača živi od turizma - tu je 137 hotela, 66 kampova, tisuće restorana i kafića, agroturizama, suvenirnica i svih ostalih pratećih djelatnosti. Procjenjujemo da najmanje 60 tisuća ljudi direktno radi i živi od turizma, a indirektno u našoj županiji preko 120 tisuća ljudi. Dolazimo u situaciju da ugrozimo jednu gospodarsku granu, a da se nije ozbiljno konzultiralo ikoga s razine turizma i bez ozbiljne studije toga kakav bi uopće bio utjecaj na turizam’, dodao je Stella.
Najavio je da će Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije zatražiti od Hrvatske turističke zajednice i njenog sabora da se o ovoj temi hitno raspravi, kao i da se elaboriraju sve moguće posljedice na turizam.
