multinacionalni div

Stellantisova proizvodnja u Italiji potonula za 37 posto, Maserati pao za 79 posto

03.01.2025 u 17:31

Bionic
Reading

Proizvodnja vozila multinacionalnog diva Stellantisa u Italiji potonula je prošle godine za 37 posto, odražavajući prije svega oštar pad proizvodnje automobila, pokazali su u petak podaci sindikata

Grupa muku muči s viškom kapaciteta u Italiji i uvelike se oslanjala na vladinu financijsku pomoć u isplati naknada privremeno otpuštenim radnicima.

U prosincu predstavili su plan povećanja proizvodnje, tek od 2026. godine, kroz lansiranje novih modela, uz najavljene dvije milijarde ulaganja u 2025.

U 2024. Stellantis je u Italiji proizveo 475.090 vozila, gotovo 37 posto manje nego u u 2023., upozorio je sindikat FIM-CISL.

Proizvodnja automobila pala je za čak 46 posto, potonuvši na najnižu razinu od 1956. godine. Zamjetno je smanjena i proizvodnja gospodarskih vozila, za 17 posto.

Proizvodnja u tvornici grupe Mirafiori u Torinu prošle je godine pala za 70 posto. Lošije rezultate bilježila je samo tvornica Maseratija u Modeni, gdje se proizvodnja smanjila za 79 posto.

"Jako nas brine Maserati, očekujemo jasan i detaljan projekt, u kratkom roku (...)”, kazao je Uliano.

Stellantis nije odmah bio dostupan za komentar navoda sindikata o padu proizvodnje.

Grupa u Italiji ima pet tvornica automobila i jednu tvornicu komercijalnih vozila.

Iz FIM-CISL-a poručuju da namjeravaju sudjelovati u prosvjedu koji sindikat industriALL Europe namjerava održati u Bruxellesu 5. veljače.

"Autosabotaža"

Ne postoji jasna strategija ni plan za europsku industriju, kompanije donose loše odluke, ulaganja posustaju i deindustrijalizacija u velikom dijelu Europe više nije prijetnja već stvarnost, poručili su iz industriALL Europea u najavi prosvjeda.

EU je od 2008. do 2023. izgubio 2,3 milijuna radnih mjesta u industriji, a samo od 2019. izgubljeno ih je gotovo milijun, upozorili su.

Pune razmjere krize prikrivaju ugovori na određeno i skraćeno radno vrijeme vrijeme, tvrde u sindikatu, procijenivši da je možda izgubljeno i čak 4,3 milijuna radnih mjesta.

Članice ne mogu same riješiti taj problem, potrebna su rješenja na razini EU-a, poručuju, tražeći veća ulaganja i kreiranje europske industrijske politike.

EU bi trebao 'pokriti' manjak u ulaganjima iz fonda EU-a za oporavak od pandemije i iz proračuna EU-a za razdoblje od 2019. do 2024..

Bruxelles pak trenutno, "činom nepromišljene autosabotaže", zaoštrava proračunske propise i ograničava mogućnosti za ulaganja, upravo kada su nam najpotrebnija, upozoravaju.

Prosvjed u Bruxellesu bit će održan dva tjedna prije predstavljanja plana EU-a o čistoj industriji, napominju u industriAll Europeu.