"Nažalost, nakon 7. listopada i kukavičkog terorističkog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno više od 1200 ljudi - nakon Holokausta najveći broj Židova koji su ubijeni zato što su Židovi, - u Europi su vidljivi negativni efekti porasta antisemitizma i islamofobije", rekao je Stier u Hrvatskom saboru tijekom slobodnih govora.

Naveo je i kako je danas zastupnica Marijana Petir u Hrvatskom saboru organizirala konferenciju o vjerskim slobodama u organizaciji Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska - Izrael na koju je došla i koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i očuvanje židovskog načina života Katharine von Schnurbein te različiti predstavnici civilnog društva iz Hrvatske i EU.

Upozorio je i kako se na konferenciji mogao čuti i podatak kako je nakon Hamasovog napada na Izrael u Europi za više od tisuću puta poraslo korištenje #HitlerWasRight (Hitler je bio u pravu) a značajno su se povećali i napadi na židovske zajednice u mnogim državama EU. Tako je u Njemačkoj u jednom razdoblju nakon Hamasovog napada prosječno bilo 29 napada dnevno na židovske zajednice.

Također, Stier je upozorio da je na konferenciji iznijet i podatak da su u Europi, nakon židovske zajednice, i kršćanske zajednice česta meta napada.

"Na svjetskoj razini to je i prva skupina. Pogotovu na Bliskom istoku broj kršćana rapidno pada, a u nekim zemljama gdje su tradicionalno bili jedna vrlo značajna zajednica - danas gotovo ih i nema ili su svedeni na statističku grešku", rekao je. Podsjetio je i da su 2019. godine za Uskrs u Šri Lanki izvedeni teroristički bombaši napadi na dvije katoličke crkve.

No, smatra i kako ponekad dužnosnici različitih europskih institucija ili država članica EU ne daju dovoljnu pozornost tom problemu ili se prema tome odnose kao još jednom terorističkom napadu bez da se kaže kako su ti ljudi napadnuti zbog svoje kršćanske vjere.

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić je, uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca, upozorila da u našoj zemlji živi 657.791 osoba s invaliditetom koje nemaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, pristupačnom stanovanju i sl. te su u velikoj mjeri socijalno isključeni iz zajednice u kojoj žive.

Navela je i da je od ukupnog broja osoba s invaliditetom njih 41 posto u radno aktivnoj dobi, a gotovo 48 posto ih je u dobi iznad 65 godina. Smatra da im je potrebno omogućiti rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, što bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Vlašić Iljkić upozorila je i kako se osobe s invaliditetom redovito pritužuju da su diskriminirane tijekom provođenja natječajnih postupaka u državnim i javnim službama, da su natječaji netransparentni te da nema mogućnosti adekvatne kontrole. Rekla je i da je u Vladi, ministarstvima i državnim upravnim organizacijama zaposleno ukupno 738 osoba s invaliditetom, od 59 478 tisuća ukupno zaposlenih, odnosno svega jedan posto.