Hrvatska se već mjesecima suočava s visokom inflacijom što potvrđuju i brojke. Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u siječnju 2025. stopa inflacije porasla četiri posto u odnosu na siječanj 2024. godine. U odnosu na zadnji mjesec 2024., porasla je za 0,1 posto.

Ne stojimo dobro niti među ostalim državama članicama Europske unije. U istraživanju Euro Founda, Hrvatska stoji na drugom mjestu po istraživanju 'Kvaliteta života u Europskoj uniji 2024: Rezultati života i rada u EU.' Ipak, to nije drugo najbolje, već najgore mjesto. Istraživanje pokazuje da čak 45 posto Hrvata ne može spojiti kraj s krajem. Jedina država koja se nalazi u goroj poziciji je Grčka u kojoj više od polovice građana jedva podmiruje osnovne troškove života, njih 55 posto.

Grčka je također imala najveći postotak ispitanika koji su rekli da bi mogli morati napustiti svoj smještaj u narednim mjesecima jer si ga više ne mogu priuštiti, 22 posto. Iza njih dolazi Cipar sa 19 posto, pa Estonija, Finska i Latvija sa 16 posto. Po ovom pitanju, 14 posto ispitanih Hrvata ima poteškoća sa osiguravanjem mjesta za život.

Kako je postalo teže podmiriti osnovne potrebe, više ispitanika u 2024. godini izvijestilo je da si ne mogu priuštiti određene stvari ili aktivnosti u odnosu na 2023. Najčešći nepriuštivi troškovi uključivali su novi namještaj, aktivnosti u slobodno vrijeme, odmore, imati malu količinu novca za trošenje na sebe svaki tjedan i okupljanje s obitelji ili prijateljima barem jednom mjesečno.

Žene su među najpogođenijim skupinama

Među njima su najveći porasti nepriuštivosti zabilježeni u aktivnostima u slobodno vrijeme i odmorima, osobito među srednjim dobnim skupinama od 35 do 49 godina te od 50 do 64 godina.

Nasuprot tome, manje je bilo promjena u nepriuštivosti osnovnih stvari, poput odjeće, obuće, grijanja i nutritivnih obroka. Rezultati e-anketa ukazuju na to da, unatoč smanjenju osnovne inflacije u cijeloj EU do 2024. godine, pritisci na troškove života ostaju značajan izazov za mnoge ispitanike, osobito za ona kućanstva s niskim i srednjim prihodima. Financijske poteškoće, uključujući podmirivanje osnovnih potreba i plaćanje osnovnih usluga kao što su stanovanje i komunalne usluge, pogoršale su se za sve veći postotak stanovništva. Prošle godine je taj postotak porastao za osam posto u odnosu na 2023. kada je iznosio 22 posto.

Žene, osobito u srednjim dobnim skupinama, i kućanstva u zemljama poput Grčke, Hrvatske i Estonije su među najpogođenijima. Nadalje, mnogi ispitanici doživjeli su smanjenu sposobnost da si priušte ne-esencijalne stvari i aktivnosti u slobodno vrijeme.

Euro Found navodi da nakon značajnog rasta cijena 2022. i 2023. godine, osnovna stopa inflacije u EU, koja je u listopadu 2022. godine iznosila 11,5 posto, pala je na 2,6 posto do travnja 2024. Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne komponente poput hrane, alkohola, duhanskih proizvoda i energije, također je pala s 6,5 na tri posto između travnja 2023. i travnja 2024.

U anketi su ispitanici kazali da u budućnosti očekuju više poteškoća nego u odnosu na 2023. Ipak, postotak je manji nego prije tri godine kada je započeo rat u Ukrajini. Euro Found iz ovog zaključuje da kućanstva i dalje podnose posljedice stalnog rasta cijena, unatoč poboljšanjima u ekonomskim pokazateljima.

Eurofoundova e-anketa dokumentira razvoj životnih i radnih uvjeta u vremenu brzih promjena. Ona je nastavak e-ankete o životu, radu i COVID-19 koju je Eurofound započeo provoditi početkom pandemije COVID-19 u travnju 2020. godine. Podaci se prikupljaju pomoću metoda neslučajnog uzorkovanja, pri čemu se ispitanici pozivaju da ispune e-anketu putem niza oglasa na društvenim mrežama.