Papin će zrakoplov iz međunarodne zračne luke Leonardo da Vinci u Rimu poletjeti za Zagreb u 9.30 sati. Dolazak u zagrebačku Zračnu luku Pleso predviđen je za 11 sati. Tijekom svečanosti dobrodošlice, u koju je uključena župa blaženoga Alozija Stepinca iz Velike Gorice, Papa će održati svoj prvi govor. Papu će posebno pozdraviti obitelj Kardum, supružnici Ivan i Klaudija te njihovo petero djece, Karlo Josip (9), Elizabeta (8), blizanke Brigita i Magdalena (6) te Mihael (4), u zračnoj luci. Nakon toga će se u pratnji kardinala Josipa Bozanića u tzv. papamobilu prebaciti do Pantovčaka.

U 12.15 sati na programu je kurtoazni posjet predsjedniku Republike Hrvatske u Uredu predsjednika u Zagrebu. Nakon toga u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu Benedikt XVI primit će predsjednicu hrvatske Vlade. U 14 sati je ručak s članovima pratnje, također u Apostolskoj nuncijaturi.

Susret Pape s predstavnicima civilnog društva, svijeta politike, znanosti, kulture i poduzetništva, diplomatskog zbora te vjerskim predstavnicima održat će se u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u 18.15 sati.

Sat vremena kasnije, u 19.30 sati, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića započet će bdijenje s mladima.

Drugog dana pohoda, u nedjelju 5. lipnja, na zagrebačkom Hipodromu Papa će u 10 sati predvoditi misu u povodu Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji i na kraju mise predvoditi molitvu Kraljice neba.

U 14 sati je ručak s hrvatskim biskupima, gostujućim biskupima i članovima Papine pratnje u novom sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Papa će zatim u 17 sati slaviti Večernju s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima te se pomoliti na grobu blaženog Alojzija Stepinca u katedrali u Zagrebu. U 18.15 sati posjetit će Nadbiskupski dvor u Zagrebu.

U 19.15 sati je svečanost oproštaja u Zračnoj luci Pleso u Zagrebu. Polazak Papina zrakoplova iz zagrebačke zračne luke predviđen je za 19.45 sati, a dolazak u Rim u 21.15 sati.

Što se može očekivati od Benediktovoga pohoda, iščitavamo iz izjave nuncija Radio Vatikanu koju prenosi IKA. Nadbiskup Mario Roberto Cassari je spomenuo tri pohoda blaženoga Ivana Pavla II Hrvatskoj, kao i dva Bosni i Hercegovini, te je istaknuo da je to već četvrti posjet jednoga pape Hrvatskoj u manje od 20 godina. Nade su i očekivanja veliki, i mogu se sažeti u sigurnost da će papa Benedikt XVI u srcima brojnih ljudi ostaviti bogate duhovne plodove. Ali ono što će sigurno biti zajedničko svima, jest obnovljena nada koje je Sveti Otac veliki svjedok.

'Mogu posvjedočiti da su se Crkva u Hrvatskoj i svi vjernici dobro pripremili za ovaj povijesni susret', rekao je nuncij. Na novinarkin upit kakvu će Crkvu Sveti Otac pronaći, nuncij je rekao da Crkva u Hrvatskoj zna istaknuti važnu ulogu kršćanskih vrednota hrvatskoga naroda, kao i jačanje sve slobodnijega i pravednijega društva. Crkva u Hrvatskoj, naime, nije nikada prestala, niti će prestati biti vjesnica pomirenja, dijaloga, pravednosti i solidarnosti. Sveti Otac – primijetio je – dobro zna koliko je duboka vjernost i poštovanje hrvatskoga naroda prema Papi i općoj Katoličkoj crkvi.

Osvrnuvši se na vlastito iskustvo tijekom više od tri godine, koliko se nalazi na dužnosti Papina veleposlanika u Hrvatskoj, nadbiskup Cassari je rekao da se uvijek divi duhu zajedništva među hrvatskim biskupima, i zajedničkome odlučivanju u vidiku nove i temeljite evangelizacije Hrvatske, unatoč svim teškoćama koje postoje i u toj zemlji. Svećenici, redovnici i redovnice blizu su Božjem puku koji im je povjeren, a vjernici laici srce su Crkve u Hrvatskoj; to su muškarci i žene duboke vjere i snažnoga kršćanskoga svjedočanstva, koji sudjeluju u većem dijelu života Crkve na svim područjima, istaknuo je nuncij.

Papa Benedikt XVI dobro poznaje mnogostruke izazove Europe, koja se udaljuje od svojih kršćanskih korijena, a s kojima će se i Hrvatska morati suočiti, primijetio je nadalje nadbiskup te napomenuo da će Sveti Otac stoga ne samo potaknuti na oživljavanje vjere i kršćanskoga svjedočanstva, nego će znati i dotaknuti srce svih i svima će znati pokazati načine i prave putove za duhovnu obnovu i pobuđivanje savjesti. Najveća je želja da Hrvatska postane dijelom Europske unije ne 'prodavši' ili ne 'žrtvujući' svoje stoljetne kršćanske korijene, ni vlastiti identitet koji je potpuno kršćanski, rekao je nuncij Cassari.

Na kraju je istaknuo da Sveti Otac dobro poznaje te stoljetne korijene u kulturnoj i kršćanskoj tradiciji Hrvatske, koji su se posljednjih desetljeća proširili zahvaljujući također djelovanju Crkve u korist naroda i žrtava komunističkoga režima te u ublažavanju patnji prouzrokovanih nedavnim sukobom za nacionalnu neovisnost.

Iako, kako smo ovih dana pisali, broj očekivanih vjernika nije onoliki koliki se na početku najavljivao te unatoč apelima (nad)biskupa i kardinala Bozanića da se iziđe Papi ususret, sutra na misi na Hipodromu može se okupiti najviše četvrtina onih koji su na istome mjestu pozdravili Ivana Pavla II na najmasovnijoj misi u povijesti Hrvata, potpuno je jasno da će oči mnogih u svijetu ova dva dana biti uperene u Hrvatsku. Nipošto ne zaboravljamo da nas posjećuje osoba velikog autoriteta, za koju je, naprimjer, izraelski predsjednik Shimon Peres izjavio (2. rujna 2010.) da je učinio najvažnije poteze za razumijevanje 'od vremena Isusa Krista'.

Ne uvijek dobro shvaćeni, ne uvijek uzorni i ne uvijek popularni hrvatski članovi episkopata, sa svojim klerom, redovnicima i redovnicama te vjernicima laicima dobivaju snažan poticaj da se živi ono što je Isus iz Nazareta, taj za kojeg Papa tvrdi da ga predstavlja na zemlji, temeljito propovijedao: krotkost duha, solidarnost, mir i zajedništvo svih stvorenja.