Na sjednici vlade u četvrtak prezentirat će detalje, ali tri su glavna razloga zbog kojih mijenja planove s kraje godine. "To su dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica, te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima", kaže Marić.

Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihode. Prije svega, veća inflacija od predviđene osigurat će dodatne prihode od PDV-a i trošarina, ali ministar Marić napominje da su "solidni" i prihodi od doprinosa.

Zahvaljujući većim prihodima proračunski deficit porastao bi tek neznatno, s 2,6 na 2,9 posto BDP-a, pri čemu vlada svakako nastoji da on ostane unutar mastrihtskih kriterija, ispod tri posto.

Povećanje rashoda, očito je, nadilazi zakonske mogućnosti preraspodjele koje ministru financija dopušta Zakon o proračunu, kao što je to bilo i za vrijeme covid-krize. Prema Zakonu o proračunu, preraspodjela na proračunskim stavkama moguća je do pet posto, a samo u slučaju sufinanciranja projekata EU moguće su izmjene do 15 posto.

Kako su se iscrpile te zakonske mogućnosti, pojašnjava Marić, Vlada želi osigurati nužnu fleksibilnost da u slučaju potrebe može intervenirati i u idućim mjesecima. A sve upućuje na to da će potrebe biti.

Najnovija potvrda kreditnog rejtinga agencije Fitch koja, uz ostalo, pozitivno gleda na stanje javnih financija, u drugi plan stavlja jedan akutni problem, da će najveća stavka i ovog rebalansa biti dugovi u zdravstvu, koji se nastavljaju povećavati za 400 do 500 milijuna mjesečno, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.