'Malo je to. Trebala bi porasti još barem 200, 300 eura', smatra Suzana. 'Barem 1500 eura do 2000 eura, i to minimalno', slaže se Branko.

Najviše pak zarađuju informatičari i financijaši - i do 500 eura više od prosjeka.

'Dobar dio ovoga rasta je rast u javnom sektoru. Realno rastu više od rasta inflacije, ali ono što zabrinjava nas ekonomiste je to da plaće rastu brže od rasta produktivnosti rada - vjerojatno te plaće nismo zaradili', objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevnik Nove TV.

Najveći skok u rastu plaća vidljiv je u sektoru zdravstva. U godinu dana porasle su gotovo 40 posto. Sindikati su se uoči izbora dobro izborili za njih. Nema tko nije tražio povišice, a evo kako su plaće rasle u mandatima Andreja Plenkovića.

Od 30 posto ukupne inflacije u prethodna dva mandata Plenkovićeve vlade, čak 25 posto dogodilo se u posljednjem. Drugim riječima, svi kojima nakon pandemije plaća nije rasla za četvrtinu lošije žive nego prije pandemije koronavirusa.

'Većina živi možda ispod granice ljudskog dostojanstva, ali ipak mi se čini da više kukamo nego što bi to trebalo biti', kaže Višnja. 'Ljudi imaju velike troškove života, općenito hrane, a gdje su režije', smatra Andrea. 'Plaće bi trebale rasti uz mjere koje bi politička elita trebala donijeti i smanjiti broj odlazaka naših radnika van', predlaže Branko.

Prema Eurostatu, koji mjeri godišnji neto dohodak po stanovniku, u što ulaze i mirovine, ali i drugi prihodi, Hrvati na godinu zarade upola manje od Slovenaca, dva i pol puta manje od Nijemaca te čak tri puta manje od Austrijanaca. Plenković do kraja ovog mandata želi povećati postotak europske razvijenosti, ali i najavljuje prosječnu plaću od 1600 eura.

'Niti on, niti mi ekonomisti to ne možemo znati. To je astrologija!' upozorava analitičar Novotny. A horoskop može zabaviti, ali neće napuniti hladnjak.