Reforma će se također uvesti i u svim predmetima prvih razreda srednjih škola te u manjim društvenim predmetima kao što su psihologija, sociologija, filozofija, logika te politika i gospodarstvo u trećem i četvrtom razredu.

Voditelj ekspertne skupine koja je radila reformu, Boris Jokić, u ponedjeljak je novinarima u zgradi Vlade predstavio ključne novine koje će ona donijeti za učenike, nastavnike i roditelje.

Jedna od najvažnijih bit će smanjenje količine učenja faktografskih podataka, a povećanje razvoja razumijevanja i vještina. U prosjeku bi pojmovni obujam svakog predmeta trebao biti smanjen za 20 do 30 posto.

Osim toga od prvog razreda osnovne škole jasno će biti iskazana očekivanja u svakom predmetu. Primjerice, jasno će pisati da učenik zna brojati do 20. U dokumentu su predstavljeni i opisi koja je razina znanja zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna.

Promjene u predmetima

Kako bi to, pojednostavnjeno govoreći, izgledalo po predmetima?

U hrvatskom jeziku više će se ići za funkcionalnim elementima kao što su čitanje i pisanje, a tempo učenja će biti nešto sporiji. Primjerice, pisana slova će se učiti u drugom razredu, a ne kao do sada u prvom. Također će se u svakom razredu vježbati čitanje na gotovo svakom satu. Time će se poticati čitalačka pismenost jer je poznato da djeca ne čitaju dovoljno.

U prirodi i društvu od prvog razreda osnovne škole učit će se znanstveno istraživački pristup – učit će se kroz eksperimente i izlaske u prirodu.

U glazbenoj kulturi od prvog razreda učit će se kombinacija tradicijske glazbe, pop glazbe i klasike. Glazba će su usvajati i praktično udaranjem udaraljkama i sviranjem. U prvom razredu, među ostalim, slušat će se skladbe poput 'Yesterday' Beatlesa te tema iz filmova 'Ratovi zvijezda' i 'Moje pjesme, moji snovi'. U drugom će se primjerice slušati 'We are the Champions' skupine Queen.

U likovnoj kulturi predviđa se pomak prema širem shvaćanju vizualne kulture. Uključuje elemente dizajna i druge oblike likovnosti, a ne samo crtanje.

U matematici će se već od prvog razreda uvoditi primijenjena statistika i vjerojatnost, primjerice sposobnost da se shvati što govori grafikom koji je predstavljen u nekim novinama. Djeca će recimo moći grafički prikazati koliko čega jedu svakoga dana.

U katoličkom vjeronauku novo je to da će imati širi kulturološki i antropološki pristup shvaćanju vjeronauka, bit će prilagođeniji učeniku i vremenu u kojem živi. Također će se učiti i više o drugim religijama.

U stranim jezicima naglasak će biti na funkcionalnim sposobnostima kao što su čitanje, učenje i govorenje. Tu je jasno naglašeno da se učenje gramatike malo pomiče prema kasnijim godinama. Primjerice djeca neće već od početka morati znati glagolska vremena.

Viši razredi osnovne škole

Iz povijesti će se učiti manje pojmova, imena i godina. Bit će zadržan tematski pristup, a od petog razreda obrađivat će se i suvremene teme. Primjerice kada će se učiti o ratovima u antici, predstavljat će se i poveznica s nekim ratovima koji su se događali kasnije u povijesti, ali i koji se zbivaju u suvremenoj prošlosti. Bit će značajno povećana obrada Domovinskog rata, a svaka tema kreće s nekim ključnim pitanjima. Primjerice u Drugom svjetskom ratu pitanje je zašto su se dogodila tolika stradavanja ljudi na svim zaraćenim stranama.

U geografiji će se dogoditi značajna promjena jer će se učiti od lokalnog, prema širem području. Drugim riječima, u petom razredu kretat će se od Hrvatske što do sada nije bio slučaj. To je važno zbog relevantnosti iskustva djece. Značajno je smanjen broj zemalja i informacija o njima kao što su primjerice BDP, industrija i sl. Umjesto toga geografija će se učiti na nekim izdvojenim primjerima.

U tehničkoj kulturi napušta se povijesni pristup učenju od parnog stroja i tkalačkog stana do suvremenih uređaja. Više će se inzistirati na primjeni i na funkcionalnom radu rukama.

Predmet priroda koji se uči u petom i šestom razredu više će se usmjeriti prema raznim prirodnim znanostima. On više neće biti isključivo usmjeren prema biologiji kao do sada nego će se učenici već tada pripremati za znanja i vještine vezane uz kemiju i fiziku.

U kemiji se više neće odvajati organska od anorganske kemije. Koncepti će biti zajednički, a neki sadržaji vezani uz periodni sustav bit će pomaknuti u više godine. Također će biti više pokusa.

U fizici će se također raditi eksperimenti. Taj je kurikulum bio dosta dobar pa se neće značajnije mijenjati.

Biologija će biti značajno reducirana. U tom kurikulumu bit će dosta jasnih preporuka što ne treba obrađivati jer je do sada bio izrazito prenatrpan. Primjerice kada će se učiti fotosinteza, pisat će jasno koje pojmove vezane uz nju ne treba obrađivati. Oni pojmovi koji se neće učiti u petom razredu, uključit će se u trećem razredu srednje škole.

U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi naglašen je pomak prema svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti i prilagodbi okruženju. Primjerice ako se škola nalazi negdje uz more, to može biti plivanje, ako su planine u blizini, planinarenje i sl. Također će se moći uključiti neki moderniji oblici tjelovježbe kao što je pilates. Različiti ishodi moći će se ostvarivati kroz različite vrste vježbi što će biti prepušteno na odluku i izbor nastavniku.

Informatika će se prvi put učiti od prvog razreda osnovne škole. Učenici će tako učiti računalno razmišljanje pa i jednostavno kodiranje, odnosno logičko razmišljanje. Također će se uključivati elementi kao što su strateške igre poput šaha.

Srednje škole

U srednjim školama promjene će biti još značajnije.

Primjerice povijest bi se trebala učiti tematski. Neke teme bit će vezane uz vrijeme, a neke će uključivati sva razdoblja. Primjerice uz razdoblja će biti vezane teme kao što su ratovanje, sloboda, te ljudska i ženska prava u srednjem vijeku. Više vremenske teme su primjerice položaj žena od antike do Hollywooda, totalitarizmi od prapovijesti do danas i sl.

Kemija će se u četvrtom razredu učiti više u kontekstu. Nastavnici i učenici moći će odabrati neku temu na kojoj će učiti. Tako će neki moći odabrati doping ili pak lijekove i cijelu godinu učiti na njima.

U manjim predmetima kao što su filozofija, logika, sociologija i sl. nastavnicima će biti dana veća sloboda izbora tema na kojima će učenici ostvariti tražene ishode. Primjerice u sociologiji će se moći učiti na temi demografskih pitanja.

Značajnih promjena ima i u učenju latinskog i grčkog jezika gdje se od učenja napamet ide prema učenju onoga što je u antičkom svijetu bilo povezano s našim vremenom, kao što je primjerice učenje mudrih pouka. Manje će se učiti gramatike, a više izreka i sl.

Ocjenjivanje

Dokument kurikularne reforme uz sadržaje vezane uz predmete sadrži i tri okvira: 1) za vrednovanje, 2) za rad s učenicima s poteškoćama i 3) za rad s darovitim učenicima.

Tu ima dosta novosti u ocjenjivanju. U prva dva razreda neće biti brojčanog iskazivanja zaključnog uspjeha. No to ne znači da učenici neće moći dobiti ocjenu iz nekog gradiva. Zaključni uspjeh u tim će se razredima iskazivati u tri kategorije: 1) potrebna je podrška, 2) u skladu s očekivanjima i 3) izniman.

Uz to učitelji će davati i kvalitativni osvrt o ostvarenosti ishoda. Time će roditelji dobiti bolju informaciju i to za konkretna područja. Primjerice učenik će imati ocjenu 'potrebna podrška', s time da će u domeni 'brojevi' biti dobar kao i u domeni 'geometrija', ali će biti procijenjeno da ima problema sa 'statistikom'. Brojevno zaključno ocjenjivanje kreće od trećeg razreda, a kvalitativne informacije će prestati u petom razredu.

Jokić je uvjeren da bi reforma mogla biti spremna do jeseni ako će imati potrebnu političku podršku.

'Za to će trebati vrlo veliki operativni zahvat unutar ministarstva koji bi svima osigurao sve mehanizme da možemo ući u škole. Čekam da vidim, a to će se vidjeti vrlo brzo, hoće li ministarstvo dati takvu razinu podrške', rekao je Jokić.

U sklopu eksperimentalne provedbe reforme nastavnici će dobrim dijelom moći koristiti postojeće udžbenike, no mogle bi se pripremiti i potrebne skripte i drugi sadržaji.

Osim procjena znanja i vještina u svakom predmetu davat će se i procjena u tri kategorije: 1) komunikacija i suradnja, 2) samostalnost i 3) inicijativnost. Dakle, za svaki predmet nastavnik će ocijeniti još i ove sposobnosti.

Reforma bi se trebala provesti po školama koje će biti podjednako raspoređene po cijeloj Hrvatskoj.