Unatoč tome što su šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark te voditelj misije OESS-a u toj zemlji Jonathan Moore u petak ponovno pozvali vlasti Republike Srpske (RS) da odustanu od referenduma najavljenog za nedjelju i da poštuju odluke Ustavnog suda BiH, čini se kako je održavanje referenduma gotova stvar. Je li referendum na kojem se građani RS-a trebaju izjasniti hoće li se 9. siječnja obilježavati kao Dan entiteta uvod u raspad BiH, ima li mjesta strahu ili kompromisu i što će se nakon održavanja referenduma dogoditi u našem neposrednom susjedstvu, za tportal analiziraju Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica banjalučkih Nezavisnih novina, te Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar i diplomat
Analitičari i političari u regiji, ali i šire smatraju kako je referendum u Republici Srpskoj mogući uvod u raspad BiH i zapravo opasno igranje s vatrom koje priziva ratne trube, no Sandra Gojković Arbutina ističe kako je jasno da je odluka o održavanju referenduma jedan od vidova kampanje za predstojeće lokalne izbore u BiH, ali i kako političari u Federaciji uporno ignoriraju, kako kaže, vrlo važnu činjenicu da se referendumom RS izjašnjava o svojem prazniku.
'Ako ćemo tjerati mak na konac, moram reći da je ovo ipak referendum o običnom prazniku. Ukoliko znamo da je referendum najviše demokratsko pravo jednog naroda, onda bi cijela priča oko toga tu trebala stati', mišljenja je glavna urednica Nezavisnih novina, postavljajući pitanje što bi se u BiH događalo da je Republika Srpska zaista raspisala referendum o odcjepljenju, dodajući pritom da je čitava priča otišla predaleko te kako je ona podignuta na političku razinu koja u principu odgovara akterima sa svih strana, a 'politički bodovi se iz dana u dan slažu kao kockice'.
Zveckanje oružjem
'Kakva bi pak retorika bila da se odmah prešlo na oružje, kada je i ovako dovoljno zategnuto?', pita se tportalova sugovornica.
Govoreći o zveckanju oružja i izjavi nekadašnjeg generala Armije BiH i prvog ratnog načelnika glavnog stožera Armije BiH Sefera Halilovića, koji je zaprijetio ratom ukoliko referendum bude održan, čini se kako je situacija iz sata u sat sve dramatičnija. Našu sugovornicu takve izjave ne brinu te ocjenjuje kako je Halilović 'propali general koji se pred svake izbore pojavi niotkuda i zvecka oružjem'.
'U pitanju je politički marginalac, figura iz prošlosti koji je odavno pao u zaborav i sad pokušava privući bar mrvicu pažnje na sebe, a ovo su riječi koje svakako privlače pažnju. Pritom njegovu izjavu ne treba zanemariti niti je odbaciti, ali ne u smislu da je ozbiljna i da doista ima istine u onome što govori, već je treba tretirati kao jednu sumanutu, ratnohuškačku, bolesnu izjavu koju treba iznijeti pred lice javnosti i žestoko je kritizirati i osuditi, a njega jednom zauvijek smjestiti u ratnu mirovinu', mišljenja je Gojković Arbutina.
Prijetnje oružjem i nestabilnost zainteresirali su i ruskog predsjednika Vladimira Putina koji ionako vodi 'rat' sa Zapadom pa je tako tri dana uoči referenduma u Moskvu pozvao predsjednika RS-a Milorada Dodika. Pojedini analitičari smatraju kako je podgrijavanje priče o referendumu ruski strateški malj, odnosno strateški potez od kojeg strahuje čitava regija, no ne i tportalova sugovornica, itekako svjesna da se kuju silne teorije zavjere o geopolitičkim ciljevima i kojekakvim velikim planovima i ciljevima za regiju.
'Bez obzira na naklonost američke administracije prema Bošnjacima u BiH i ruske prema Republici Srpskoj, mišljenja sam da smo zaista nebitni u njihovom cjelokupnom političkom djelovanju i planovima', kratko i jasno kaže glavna urednica Nezavisnih novina, dodajući da održavanje referenduma ne može ugroziti predstojeće lokalne izbore te kako će biti zanimljivo analizirati hoće li rezultati referenduma donijeti više bodova na lokalnoj razini strankama koje su na vlasti.
Političko ludilo
Zanimalo nas je i mišljenje glavne urednice o tome zašto se uopće održava referendum ukoliko znamo da je u RS-u više od 80 posto građana srpske nacionalnosti. Gojković Arbutina za tportal napominje kako 90 odluka Ustavnog suda BiH, koji je zabranio referendum, kao i ona da Federacija BiH mora mijenjati svoja obilježja, nije provedeno, niti će biti.
'Pazite, 90 posto odluka! Nisam bila za održavanje referenduma upravo zbog ovih tenzija koje su se podigle i mislila sam zaista da je to nepotrebno trošenje novca. Međutim, digla se kuka i motika da se ova konkretna odluka mora poštovati, a ovih 90 nitko ne spominje. Kako onda taj sud smatrati objektivnim i nezavisnim? I dalje smatram da se Dan RS-a mogao sačuvati na drugi način, a ne referendumom koji je izazvao ovo cjelokupno političko ludilo i unio strah u kosti običnom čovjeku. Ali evo, on je već u nedjelju, ishod ćemo vidjeti. Sve ovisi o izlaznosti', ističe dobra poznavateljica prilika u BiH.
Je li pak Dodik spreman na reviziju Daytona i može li se on oko toga konkretno dogovoriti s Hrvatima i Bošnjacima? Sugovornica kaže kako su Dodik i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović dugogodišnji politički prijatelji te ga Dodik često podržava u priči o trećem entitetu.
'No naravno da Dodik neprestano ponavlja da taj treći entitet ne smije zadirati u teritorij Republike Srpske. Vidite kakva se politička borba svakodnevno događa oko centralizacije i decentralizacije BiH, pa zamislite da se priča o još jednom entitetu zaista počne ostvarivati? Razumijem poziciju Hrvata te se dovoljno prisjetiti izbora članova Predsjedništva. Ali mislim da je nemoguća cijela ideja o trećem entitetu u sadašnjoj konstelaciji političkih odnosa i klime', mišljenja je Gojković Arbutina.
A gdje su tu Hrvati?
Spominjući Čovića i Hrvate u BiH, pitali smo i za mišljenje nalaze li Hrvati iz BiH konkretno rješenje za svoju opstojnost.
'Mogu razumjeti frustraciju Hrvata - ako Bošnjaci svojataju Federaciju, a Srbi imaju RS, pa se često njihovi politički predstavnici pitaju: okej, ako vam je svima stalo održati svoje torove, gdje je tu naš tor? Ne mislim da su obespravljeni na bilo kojoj razini kada je u pitanju zapošljavanje, održivi povratak i slično, ali, naravno, njihovi legitimni predstavnici u vlasti grade svoju političku priču da su zanemareni i marginalizirani u državi, pa o tome često pišu i Bruxellesu. Hrvati dijele istu sudbinu, kao i ostala dva konstitutivna naroda u BiH; teško žive, jedva izguraju od prvog do prvog u mjesecu, dok politički predstavnici sva tri naroda žive sjajno na temelju tih političkih floskula i dok su ekonomiju i gospodarski razvoj bacili u zapećak jer vode valjda neke važnije bitke', istaknula je dugogodišnja novinarka te je ukratko prokomentirala i ponašanje susjeda, konkretno Srbije i Hrvatske, prema BiH u jednoj rečenici koja glasi 'molim vas da nas više ne branite i štitite, pogledajte na što sliči vaše dvorište'.
Što će dogoditi nakon referenduma? Sandra Gojković Arbutina kaže kako ne treba očekivati ništa epohalno
'Ukoliko prođe tih famoznih 50 posto plus jedan, značit će to podršku Danu RS-a, nakon čega se nastavlja politička borba s Ustavnim sudom i međunarodnom zajednicom jer se ni izjašnjavanje građana na referendumu ne treba zanemariti i odbaciti kao nebitan čin. Ne mislim da će doći do nekakvog crnog scenarija. Mislim da će nakon lokalnih izbora cijela halabuka jenjavati i vratiti se u normalne, svakodnevne političke borbe s kojima moramo živjeti. I zveckanje oružjem će jenjavati jer su prošli izbori, a mi smo i dalje tu gdje jesmo', zaključila je glavna urednica Nezavisnih novina.
Svakodnevna huškačka mantra
Sličnog je mišljenja i Zlatko Dizdarević, zagovornik preispitivanja Daytonskog ugovora, za koji ističe kako su njegovi rezultati mjerljivi u zaustavljanju rata, ali ne u nastavku izgradnje države kao funkcionalne zajednice, što prije svega podrazumijeva proces europskih integracija. Ipak, pitanje je li referendum u RS-u uvod u raspad BiH, za Dizdarevića je pitanje za milijun dolara.
'Ne mislim da će doći do eksplozije radikalnih ideja i nakana. Kako se približava referendumski dan, svjedoci smo spuštanja lopte i smanjivanja tenzija, unatoč dolijevanja ulja na vatru izjavama poput one Sefera Halilovića', ocjenjuje bosanskohercegovački novinar i bivši veleposlanik Bosne i Hercegovine u Zagrebu te Jordanu s akreditacijom u Siriji, Iraku i Libanonu.
Prema njemu, takve izjave i ponašanje određenih političara u ovakvoj Bosni i Hercegovini postaju svakodnevna mantra za koju ističe kako u dogledno vrijeme ne postoji šansa da se ona promijeni i da nama susjedna država krene putem stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji
'Izjave su skandalozne, ali kako stvari sada stoje, ni pad Dodika ni bilo koji drugi događaj neće promijeniti stvari iz temelja. To su pucnjevi u prazno i opet će na čitavoj priči, što će biti vidljivo i nakon lokalnih izbora, profitirati političke stranke koje emitiraju poruke na putu koji nije popločen dobrim namjerama', prokomentirao je za tportal Dizdarević, zaključujući kako su zbog sadašnje političke retorike u BiH gubitnici svi koji ne vode državu u Europu, gdje joj je mjesto, dodajući pak na kraju kako sve skupa vodi u dodatnu destabilizaciju.