Iako su čelnici zemalja Europske unije uglavnom pozdravili postignuti nacrt dogovora s Turskom kako bi se zaustavio priljev migranata u Europu, austrijski kancelar Werner Faymann u utorak je poručio da je sporazum 'daleko od sigurnog' i da njegova zemlja neće ublažiti stroge kontrole na granici. Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, ocijenio je za tportal da bi Hrvatska mogla biti sigurna da se više neće nalaziti na migrantskoj ruti tek u slučaju da Albanija blokira granicu s Grčkom
Upitan što načela za predstojeći dogovor s Turskom, proklamirana kao rezultat jučerašnjeg samita EU - Turska u Bruxellesu, na kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer Tihomir Orešković, znače za Hrvatsku, Goran Bandov odgovara da je konkretni dogovor još dosta daleko te je otvoreno previše opcija i mogućnosti.
'Hrvatska se ne nalazi više na ruti i tako će biti sve dok Makedonija drži blokiranom svoju granicu s Grčkom. Ako bi to isto učinila i Albanija, onda Hrvatska u potpunosti može biti sigurna da se neće nalaziti na migrantskoj ruti. Ipak, odgovornost Hrvatske, kao članice EU-a, i dalje će postojati', istaknuo je Bandov. Uvjeren je da bi Hrvatska, kao država koja se u svojoj suvremenoj prošlosti vrlo uspješno suočila s prognaničkim i izbjegličkim patnjama, morala preuzeti značajno aktivniju ulogu u rješavanju tog vrlo zahtjevnog pitanja u EU.
'Naše iskustvo je dragocjeno te smo temeljem njega mogli, a gotovo i bili obvezni, predlagati konkretna rješenja i programe unutar EU-a i na taj način pomoći EU da se uspješnije snađe. Mislim da i dalje ima prostora za našu aktivniju ulogu, a samo će o nama ovisiti hoćemo li ju preuzeti ili ne, hoćemo li biti subjekt ili objekt na međunarodnoj sceni', rekao je Bandov.
Odmjeravanje snaga između Austrije i Njemačke
Nakon što su se europski čelnici u načelu suglasili sa zahtjevima Turske - konačni dogovor očekuje se tek na idućem samitu čelnika EU-a 17. i 18. ožujka - njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak poručuje da se stvari kreću u pravom smjeru. Istovremeno, austrijski kancelar Werner Faymann ističe da države članice EU-a nisu ponudile nikakva čvrsta jamstva Turskoj u zamjenu za zaustavljanje migranata, dodajući da će se nesuglasice s Turskom oko slobode medija i odnosa prema Kurdima vjerojatno nastaviti.
'Odmjeravanje snaga' između Austrije i Njemačke Bandov uočava i u promjeni rečenice iz zajedničke izjave s jučerašnjeg samita, koja je iz prvotne formulacije da je 'zapadnobalkanska ruta sada zatvorena' promijenjena u to da je 'neregularni tok migranata dužzapadnobalkanske rute sada okončan'. Može li to potaknuti formiranje nove rute preko Albanije, Crne Gore i BiH? Podsjetimo, šef diplomacije BiH Igor Crnadak izjavio je da je njegova zemlja pokrenula pripreme za zbrinjavanje migranata u tranzitu i za zatvaranje granica jer ćemo možda svjedočiti otvaranju nove rute preko Albanije, Crne Gore i BiH prema Hrvatskoj.
Krijumčari bi rutu mogli preusmjeriti prema Italiji
'Izmjena rečenice se treba prvenstveno shvatiti kao odmjeravanje snaga između Austrije i Njemačke, a ne kao otvaranje mogućnosti uspostave nove rute. Izvorna rečenica je austrijski prijedlog, a izmjena je njemački, koji je u konačnici i bio usvojen. Nove rute na području Balkana teško da možemo očekivati ako sporazum bude zaživio.
U međuvremenu, ili ako se sporazum ne ostvari, pod uvjetom da Makedonija i dalje drži svoju granicu blokiranom, krijumčari će rutu preusmjeriti prema Italiji, direktno iz Grčke, ili preko Albanije. Otvaranje rute preko Bosne i Hercegovine, a time i preko Hrvatske, vrlo je malo vjerojatno, što zbog nepovoljnog brdovitog terena na toj ruti, što zbog izrazito slabe povezanosti, kako između država, a tako i unutar samih država na toj ruti', ocijenio je Bandov.
Jesu li zahtjevi Turske o dodatne tri milijarde eura i ukidanju viza za turske državljane u zemljama EU-a do kraja lipnja 'ucjenjivački' ili tek pragmatični, s obzirom da ih je EU, kako se čini, voljan ispuniti gotovo bespogovorno?
'Iako u rješavanju krize migrantskog vala Turska ima značajnu ulogu moćnog portira na vratima EU-a, nisam siguran da će svi njeni zahtjevi biti ispunjeni, a možemo pretpostaviti da su neki i istaknuti samo da bi se lakše moglo pregovarati. Sve ukazuje na to da je financijski element prihvatljiv, no njegova implementacija, koja se treba događati u nekoliko godina, u konačnici će ovisiti o stvarnom stanju na terenu. Ako se Turska ne bi pridržavala odredbi sporazuma, EU bi mogao zaprijetiti obustavom isplate. Također, čini mi se da bi i prijedlog o prihvaćanju odredbe '1 za 1', vraćanje jednog ekonomskog migranta u Tursku za propuštanje jednog sirijskog izbjeglice u EU, mogao biti prihvatljiv članicama EU-a. Onaj dio koji će, vjerujem, biti sporan značajnom krugu država je puno ukidanje viza za sve državljane Turske, kao i zahtjevi za ostvarivanje ubrzanog procesa pregovora o članstvu', analizira Bandov.
Većina Turaka koji su se htjeli preseliti u EU to su već učinili
Što bi u praksi značilo takvo ukidanje viza i je li ono zabrinjavajuće s obzirom na tursku populaciju i masovno nezadovoljstvo autoritarnom vladavinom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, što može rezultirati povećanim zahtjevima za azil Turaka u EU?
U ovom trenu, ističe Bandov, nema značajnih pokazatelja koji bi ukazivali na želju turskih državljana za stalnim nastanjenjem u EU, a trenutno nije vidljiv ni konkretni razlog da bi turski državljani mogli ostvariti pravo na azil.
'Za sada se samo spominje pojednostavljenje viznog režima, no nije u potpunosti jasno o kojim bi se sve vizama radilo. Ako bi se radilo o tzv. turističkim vizama, ne vidim konkretnu zapreku, dapače postoji tu i značajan interes samog EU-a. Vrlo je teško zamisliti da bi EU mogao pristati na ukidanje radnih viza jer je radno zakonodavstvo i dalje značajno u rukama država članica, a postoje i ograničenja za pristup tržišta rada za pojedine države državljanima drugih država članica', ističe Bandov, dopuštajući, veoma uvjetno, mogućnost ukidanja viza za studiranje, što bi 'zapravo opet bio plus za države EU-a, koje bi dobile potencijalnu novu radnu snagu u najboljim godinama života'. Bandov pritom naglašava da je zakonodavstvo niza država u EU, primjerice Njemačke i Švedske, i do sada omogućavalo turskim državljanima dolazak radi spajanja obitelji. Može se stoga zaključiti da je u EU već došla većina onih koji su se željeli stalno preseliti u neku državu članicu Unije.
Teško zamislivo ubrzanje pregovora EU - Turska
Je li zahtjev Turske za otvaranjem novih poglavlja u pristupnim pregovorima najslabija karika u turskim zahtjevima, s obzirom na to da su i neki europski čelnici izrazili zabrinutost za medijske slobode u Turskoj?
'Pregovarački proces s Turskom je vrlo dugotrajan i teško je zamislivo da bude u nekom kraćem roku značajno ubrzan, a napose pozitivno zaključen. Niz članica EU-a smatra da Turska treba biti strateški partner EU-a, a ne članica, te u tom području, osim kozmetičkih radnji pred medijima, teško da će se stvarno nešto konkretno dogoditi. Ono što bi se moglo prikazati pozitivnim razvojem u ovom segmentu je uključivanje Turske u još neke programe EU-a ili osiguranje dodatnih sredstava u nekim programima, ali to gotovo sigurno neće biti uključivanje u Šengenski sporazum, kako neki u Turskoj priželjkuju. Pitanje medijskih sloboda u Turskoj je već dulji niz godina vrlo zanimljiva tema, no možemo zamijetiti kako se političari iz EU-a vrlo rijetko, ako uopće, negdje na marginama susreta, osvrnu i na tu temu, tako da bi se teško sada mogla očekivati značajnija promjena', zaključuje Bandov.
