Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas (ponedjeljak) obilježava godinu dana otkada je pobijedila na predsjedničkim izborima. Na Pantovčak se popela obećanjima o promjeni politike. Između ostaloga, obećavala je odmak od dotadašnje politike 'regiona', ali i najavila smanjenje Ureda predsjednika te preseljenje u Visoku. Govorila je i o privlačenju investicija i o uvođenju obaveznog vojnog roka. Mišljenja o njezinoj godini na Pantovčaku među stručnjacima su podijeljena
Lidija Čehulić Vukadinović s Fakulteta političkih znanosti kaže da se predsjednica pokazala kao umjerena u unutrašnjim političkim pitanjima i nije otvoreno preferirala stranku iz koje potječe, a na vanjskopolitičkom planu podržala je hrvatsko pozicioniranje u NATO-u i EU. 'Kao svoju inicijativu postavila je Baltičko-jadransku-crnomorsku uspravnicu, što bi u budućnosti moglo imati šire značenje u smjeru okupljanja Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, a uskoro i Crne Gore', izjavila je Čehulić Vukadinović za tportal. Aktivno je, nastavila je, sudjelovala na nekoliko skupova u regiji srednje Europe i jugoistoka Europe, čime je posebno istaknula hrvatski interes za jačim konkretnim međunarodnim angažmanom. 'Nažalost, Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nisu na odgovarajući način pratili njezin proboj hrvatske politike na međunarodnu scenu', poručila je Čehulić Vukadinović.
Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da se prva godina mandata svakog predsjednika uglavnom usmjerava na uhodavanje u funkcije i uloge. 'Vrlo se često radi tek o snalaženju u vrlo specifičnim zadacima kojima je predsjednik izložen i o kojima pojedinci, ako nisu već obnašali takav mandat, ne znaju u potpunosti', napominje Rimac u razgovoru za tportal. Stoga se, objašnjava, obično prva godina predsjednikova mandata ne smatra razdobljem u kojem se može utvrditi koliko se netko uspio snalaziti na takvoj funkciji. Što se konkretno tiče prve godine mandata Kolinde Grabar Kitarović, Rimac smatra da u prvom redu možemo zaključiti da se predsjednica relativno solidno bavila ulogama koje su joj dodijeljene.
'Naravno, vidljive su orijentacije u pogledu toga da je usmjerena na aktivnosti u kojima je bila prisutna i do sada. U prvom redu te su aktivnosti vezane uz vojnu djelatnost, dakle kontakti koje je predsjednica uspostavila dok je bila dužnosnica u NATO-u', primjećuje Rimac. Međutim, naglašava, vidljive su odrednice koje su bile vezane za opću politiku koju provodi stranka iz koje je došla - ne samo oponiranje politici SDP-a, nego priklanjanje zemljama koje su se odlučile za drugačiji model odnosa prema izbjeglicama.
'U ostalim elementima bilo je određenih rasprava o njezinoj pristranosti u određenim izjavama, međutim unutar okvira djelovanja to je bilo manje-više korektno', kazao je analitičar. Rimac nije želio podrobnije analizirati projekt 'uspravnica' jer je njegove učinke teško vidjeti u godini mandata. 'Mogli bismo govoriti i o predizbornim obećanjima poput preseljenja u Visoku, što su minorni elementi mandatnog ponašanja i to nema nekih značajnih odrednica', kaže Rimac.
O činjenici da je upisala doktorat tijekom predsjedničkog mandata Rimac kaže je to nešto neobično, ali i da ćemo tek vidjeti njezino ponašanje u toj aktivnosti te smatra da je preopterećena prevelikim utjecajem koji ima kao obnašateljica funkcije na proces u koji se uključila.
Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže za tportal da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pokazuje da ne može realizirati sve što je najavljivala u predizbornoj kampanji. Kaže da je jedino uspjela upisati doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti, a on ga naziva 'Fakultetom talibansko-dogmatskih i regionskih znanosti'. Milardović kaže da će Grabar Kitarović morati objasniti kako će doći na ispit kod Dejana Jovića, koji joj je bio savjetnik kada je bila ministrica vanjskih poslova. 'Polagat će ispite kod glavnog ideologa 'regiona' te mu dolazi kao osoba koja je dobila ispit na politici odmaka od 'regiona'', čudi se Milardović.
Voditelj IEGS-a kaže da je glavni prigovor prethodniku Ivi Josipoviću bio upućivan upravo zbog njegove politike prema regiji, a ni ona se nije makla od regije zapadnog Balkana i sada kao eksponentica SAD-a, Trilaterale i NATO-a na Balkanu na latentan način provodi ideje i koncepte novog svjetskog poretka.
Pod okriljem američke politike organizirala je skup Brdo-Brijuni. 'Riječ je o procesu regionalne suradnje koji je započeo njezin prethodnik, a koji je Grabar Kitarović nastavila iako je na kritici takve politike i obećanju odmaka od regije dobila izbore', upozorava Milardović, smatrajući, što se tiče vanjske politike, da je Grabar Kitarović prije svega eksponentica američkih interesa na Balkanu, NATO-a i Trilaterale, pa tek onda predsjednica Hrvatske.
Milardović naziva stil vladanja Grabar Kitarović 'holivudskom demokracijom'. 'Svoj ured tretira kao mobilnu kazališnu trupu koja se seli od nemila do nedraga. Što će pokazati time? Nema ustavne ovlasti i - idemo proizvoditi holivudsku demokraciju. Od svega što je najavila ništa nije napravila, a kako će napraviti kad je cijeli sustav holivudska demokracija, u kojem je ona jedna od glavnih protagonistica. Njezina godina se može okarakterizirati kao selfie politička kultura i igrarije po novim medijima', zaključio je Milardović.