Mnogi su u siječnju primijetili da je ova zima hladnija nego prethodna, posebice tijekom sredine mjeseca, kada su kontinentalni krajevi Hrvatske zabilježili hladne pa čak i vrlo hladne dane. Noćni i jutarnji minusi nerijetko su se zadržavali i tijekom cijelog dana.

Premda su mnoge meteorološke postaje DHMZ-a potvrdile da su temperature niže nego prošle godine, postoje lokacije, poput Zagreba-Maksimira, gdje je zabilježeno suprotno, piše Zoran Vakula za HRT.

Prve procjene pokazuju kako je, nakon prosječne temperature u prosincu, siječanjska temperatura u gotovo cijeloj Hrvatskoj bila 2 do 3 °C iznad uobičajenih vrijednosti. Dubrovnik je, primjerice, s 11,9 °C izjednačio rekordno topao siječanj iz 2014. godine, dok je ovogodišnji siječanj na splitskom Marjanu bio drugi najtopliji. Rijeka se našla na petom mjestu, a Maksimir na šestom po redu najtoplijih siječanja.

Neki dani su bili ekstremno topli

Iako nije oboren veliki broj mjesečnih rekorda, mnogi su dani ipak zabilježili ekstremno visoke temperature. U pojedinim gradovima zabilježene su i nove apsolutne siječanjske vrijednosti, s najvišim temperaturama u Križevcima (18,4 °C), Bjelovaru (19,0 °C), zagrebačkom Griču (19,1 °C), Varaždinu (19,3 °C), Karlovcu (19,5 °C) i Senju (20,5 °C).

Što se tiče oborina, količine su bile neujednačeno raspoređene. U nekim područjima zabilježene su veće količine od prosjeka, dok je u drugim kiše bilo vrlo malo.

Rijeka je s 246 litara po četvornome metru doživjela osmi najkišovitiji siječanj ikad zabilježen, dok su na Rabu izmjerena samo 51 mm oborina, što je ispod prosjeka. Na srednjem Jadranu situacija je bila još sušnija, s nekim lokacijama poput Hvara i Komiže koje su primile manje od 25 litara kiše.

Veljača – što nam donosi “prevrtača”?

Narodna izreka koja veljaču opisuje kao prevrtljivu možda ove godine neće biti potpuno točna. Prema trenutno dostupnim dugoročnim prognozama, veljača ne bi trebala donijeti značajna odstupanja u temperaturi ili nagle promjene kakve su bile u siječnju. Tijekom tog mjeseca često su se dnevne temperature drastično mijenjale iz dana u dan, nekad i za više od 10 °C.

Iako dugoročne prognoze nemaju preciznost kratkoročnih, moguće je zaključiti da nas u prvih deset dana veljače očekuju temperature primjerenije zimskom razdoblju nego one koje su nas pratile krajem siječnja. Na kopnu se predviđaju jutarnji minusi, a ponegdje uz obalu mogla bi se pojaviti i prizemna hladnoća.

Zbog toga su moguće pojave mraza i inja, dok su šanse za snijeg blago povećane u planinskim područjima krajem tjedna. Prema predviđanjima, veljača neće biti bogata oborinama, što nije ohrabrujuće za ljubitelje zimskih radosti.

Kakvo nas proljeće i ljeto očekuju?

Dugoročne prognoze za proljeće i ljeto sugeriraju nastavak trenda temperatura iznad prosjeka. Postoji velika vjerojatnost da će sezonske i mjesečne temperature biti barem malo više od višegodišnjeg prosjeka.

Prognoze oborina, s druge strane, pokazuju veću nesigurnost. Ako se trenutni modeli ostvare, nakon sušnije veljače, povećane količine oborina mogle bi se pojaviti tijekom travnja, a možda i svibnja.

Ostaje nam da pričekamo tradicionalnu prognozu svizca Phila – možda nas ove godine iznenadi boljim vijestima, zaključio je Vakula.